Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2338/22 (A. D. i drugi)
Odluka donesena 05. 10. 2022.
- Nema povrede
- Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Radni spor
- Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine
- Prava iz radnog odnosa
- Pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost)
- Očigledno (prima facie) neosnovana
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2338/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
05. 10. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 5. oktobra 2022. godine, u predmetu broj AP-2338/22, rješavajući apelacije Aziza Demirovića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Aziz Demirović, Muriz Kujović, Nedžib Tajić, Meliha Baručija, Nusreta Dedić, Fikreta Schweibert i Igor Schweibert protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 460064 17 Rsž od 14. aprila 2022. godine;
Kemal Hodžić protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 494459 22 Rsž 2 od 13. aprila 2022. godine;
Muamer Džano protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 478254 18 Rsž od 16. maja 2022. godine;
Hasna Ljekperić protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 563887 17 Rsž od 20. aprila 2022. godine;
Rasim Ibrović protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 477340 17 Rsž od 19. aprila 2022. godine;
Sehad Vejo protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 527796 17 Rsž od 6. aprila 2022. godine;
Juso Kadić protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 563884 18 Rsž od 13. aprila 2022. godine;
Izudin Dučić protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 486459 17 Rsž od 6. aprila 2022. godine;
Almir Terzić protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 493762 17 Rsž od 24. marta 2022. godine;
Fadilj Mučaki protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 533524 17 Rsž od 21. juna 2022. godine;
Mirso Topalović protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 545378 18 Rsž od 17. juna 2022. godine;
Salkan Islamović protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 514224 19 Rsž od 21. juna 2022. godine;
Senada Demirović protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 539584 18 Rsž od 16. maja 2022. godine;
Suada Rožajac protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 517374 17 Rsž od 21. juna 2022. godine;
Fahrudin Osmanović protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 539599 17 Rsž od 2. juna 2022. godine;
Mario Baštinac protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 516536 17 Rsž od 21. juna 2022. godine;
Fahrudin Karović protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 589461 18 Rsž od 16. maja 2022. godine;
Merdin Dulić protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 539610 17 Rsž od 12. aprila 2022. godine;
Muzafer Džeko protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 544696 17 Rsž od 23. juna 2022. godine;
Razija Korman protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 532353 18 Rsž od 22. juna 2022. godine;
Amel Crnovršanin protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 527786 17 Rsž od 22. juna 2022. godine i Zićro Alomerović protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 539641 18 Rsž od 1. jula 2022. godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-2338/22
1. Aziz Demirović, Muriz Kujović, Nedžib Tajić, Meliha Baručija, Nusreta Dedić, Fikreta Schweibert i Igor Schweibert (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijeli su 24. juna 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 460064 17 Rsž od 14. aprila 2022. godine.
2. AP-2755/22
2. Kemal Hodžić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 19. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 494459 22 Rsž 2 od 13. aprila 2022. godine.
3. AP-2756/22
3. Muamer Džano (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 19. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 478254 18 Rsž od 16. maja 2022. godine.
4. AP-2760/22
4. Hasna Ljekperić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 19. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 563887 17 Rsž od 20. aprila 2022. godine.
5. AP-2761/22
5. Rasim Ibrović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 19. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 477340 17 Rsž od 19. aprila 2022. godine.
6. AP-2779/22
6. Sehad Vejo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 19. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 527796 17 Rsž od 6. april 2022. godine.
7. AP-2780/22
7. Juso Kadić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 19. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 563884 18 Rsž od 13. aprila 2022. godine.
8. AP-2782/22
8. Izudin Dučić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 19. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 486459 17 Rsž od 6. aprila 2022. godine.
9. AP-2783/22
9. Almir Terzić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 19. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 493762 17 Rsž od 24. marta 2022. godine.
10. AP-3045/22
10. Fadilj Mučaki (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 533524 17 Rsž od 21. juna 2022. godine.
11. AP-3046/22
11. Mirso Topalović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 545378 18 Rsž od 17. juna 2022. godine.
12. AP-3047/22
12. Salkan Islamović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Hadžića, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 514224 19 Rsž od 21. juna 2022. godine.
13. AP-3048/22
13. Senada Demirović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 539584 18 Rsž od 16. maja 2022. godine.
14. AP-3049/22
14. Suada Rožajac (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 517374 17 Rsž od 21. juna 2022. godine.
15. AP-3050/22
15. Fahrudin Osmanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 539599 17 Rsž od 2. juna 2022. godine.
16. AP-3051/22
16. Mario Baštinac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 516536 17 Rsž od 21. juna 2022. godine.
17. AP-3052/22
17. Fahrudin Karović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 589461 18 Rsž od 16. maja 2022. godine.
18. AP-3053/22
18. Merdin Dulić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 539610 17 Rsž od 12. aprila 2022. godine.
19. AP-3054/22
19. Muzafer Džeko (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 544696 17 Rsž od 23. juna 2022. godine.
20. AP-3055/22
20. Razija Korman (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 532353 18 Rsž od 22. juna 2022. godine.
21. AP-3056/22
21. Amel Crnovršanin (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 527786 17 Rsž od 22. juna 2022. godine.
22. AP-3057/22
22. Zićro Alomerović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 2. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 539641 18 Rsž od 1. jula 2022. godine.
Spajanje predmeta
23. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2338/22.
24. U konkretnim slučajevima, obavezan je KJKP „Gradski saobraćaj“ Sarajevo da isplati apelantima određene novčane iznose na ime potraživanja iz radnog odnosa za određene vremenske periode (sve preciznije navedeno u u izrekama odluka redovnih sudova), dok su preko dosuđenih iznosa i/ili u preostalom dijelu i/ili u cijelosti tužbeni zahtjevi pojedinih apelanata odbijeni. Apelacioni navodi
25. U svim se apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Povredu ovih prava apelanti obrazlažu tako što, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
26. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud takođe ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.
27. U vezi sa apelacionim navodima, Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje da prema vlastitoj i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji, sa dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99 i Khundunts protiv Azerbejdžana, Odluka od 26. februara 2019. godine, stav 32. te Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02 i Dumlu protiv Turske, Odluka od 20. aprila 2021. godine, stav 27), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava.
28. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja su se apelanti pozvali u svim pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili materijalno pravo. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da prema praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, Odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01 i Ašćerić protiv Bosne i Hercegovine, odluka od 17. decembra 2019. godine, stav 23). Naime, Ustavni sud nije nadležan supstituirati redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli (vidi, Evropski sud, Thomas protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 10. maja 2005. godine, aplikacija broj 19354/02 i Radomilja i drugi protiv Hrvatske, presuda od 20. marta 2018. godine, stav 150). Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ili zanemarivanju ustavnih prava (pravo na pravično suđenje, pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek i dr.), te da li je primjena zakona bila, eventualno, proizvoljna ili diskriminacijska. Dakle, u okviru apelacione nadležnosti Ustavni sud se bavi isključivo pitanjem eventualne povrede ustavnih prava ili prava iz Evropske konvencije u postupku pred redovnim sudovima, pa će u konkretnom slučaju Ustavni sud ispitati da li je postupak u cjelini bio pravičan u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, odnosno da li je prekršeno pravo na imovinu (vidi, Ustavni sud, odluka broj AP-20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u «Službenom glasniku BiH» broj 58/05).
29. Na osnovu činjenica konkretnih predmeta, koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz apelacionih navoda, Ustavni sud smatra da je Kantonalni sud u obrazloženjima odluka osporenih pojedinačnim apelacijama dao detaljne i jasne razloge za svoja odlučenja, pa takva obrazloženja Ustavni sud ne smatra proizvoljnim. Također, apelanti ne navode, niti Ustavni sud zapaža da je u provedenim postupcima prekršena neka procesna garancija iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije na njihovu štetu. S obzirom na to, Ustavni sud smatra da u navedenim predmetima ne postoji bilo šta što bi ukazalo na kršenje prava apelanata na pravično suđenje. Osim toga, apelanti su se pozvali i na kršenje prava na imovinu. Međutim, Ustavni sud smatra da u slučajevima na koja se odnose pojedinačne apelacije ništa ne ukazuje da je pravo apelanata na imovinu došlo u pitanje na način koji bi vodio potrebi da Ustavni sud to pravo posebno ispita prema standardima iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, niti su u apelacijama pruženi dokazi iz kojih bi se moglo zaključiti suprotno.
30. Pri tome, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već rješavao ista ili slična činjenična i pravna pitanja, te da u vezi s tim također nije utvrdio kršenje prava na pravično suđenje ili imoviu (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-563/16 od 10. oktobra 2016. godine, AP-726/17 od 15. juna 2017. godine, AP-399/18 od 10. aprila 2018. godine i AP-2309/18 od 6. juna 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju "opravdan zahtjev" u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.
31. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
32. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić