Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-829/21 (A. G.)

Odluka donesena 05. 10. 2022.

  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-829/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

05. 10. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 5. oktobra 2022. godine, u predmetu broj AP-829/21, rješavajući apelaciju koju je podnio Aleksandar Gavrić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Aleksandar Gavrić zbog dužine trajanja parničnog postupka koji je okončan Presudom Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 Rs 281306 21 Rsž od 11. maja 2021. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. Aleksandar Gavrić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojeg zastupa Željko Bubić advokat iz Banjaluke, podnio je 11. marta 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji je nakon podnošenja apelacije okončan Presudom Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 Rs 281306 21 Rsž od 11. maja 2021. godine.

2. Apelant je 21. marta 2018. godine Osnovnom sudu u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) podnio tužbu protiv Republike Srpske, Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske i Z.O., radi zaštite prava iz radnog odnosa.

3. U navedenom postupku Osnovni sud je 11. marta 2019. godine donio prvostepenu presudu kojom je odbijen apelantov tužbeni zahtjev. Ovu odluku je ukinuo Okružni sud rješenjem od 24. septembra 2019. godine i predmet vratio Osnovnom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom postupku Osnovni sud je 22. januara 2021. godine donio novu prvostepenu presudu kojom je odbijen apelantov tužbeni zahtjev. Presudom Okružnog suda broj 71 0 Rs 281306 21 Rsž od 11. maja 2021. godine i potvrđenaje prvostepena presuda i postupak je okončan.

4. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u parničnom postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog čega traži naknadu nematerijalne štete. Apelant ističe da taj parnični postupak traje preko tri godine i da je sasvim izvjesno da će još dugo trajati, budući da je u toku žalbeni postupak pred Okružnim sudom.

Relevantni propisi

5. Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“, broj 99/20), u relevantnom dijelu glasi:

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Član 4.

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku su:

1) zahtjev za ubrzanje postupka, 2) tužba za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Nadležnost za odlučivanje Član 6. st. (1) i (2) Zahtjev za ubrzanje postupka podnosi se sudu pred kojim se vodi postupak.

O zahtjevu iz stava 1. ovog člana odlučuje predsjednik suda, a ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda, o zahtjevu za ubrzanje postupka odlučuje zamjenik predsjednika suda.

Vrste pravičnog zadovoljenja Član 19.

Pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može se ostvariti:

1) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku, 2) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade, 3) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, 4) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku.

Član 21. st. (1) i (2) Tužbu za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku (u daljem tekstu:

tužba) može podnijeti tužilac koji je prethodno nadležnom sudu podnio zahtjev za ubrzanje postupka.

Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se Vrhovnom sudu, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema pravosnažne odluke donesene po zahtjevu stranke za ubrzanje postupka.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.

7. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispunio formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).

8. Ustavni sud zapaža da je apelant apelaciju podnio 11. marta 2021. godine zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u parničnom postupku koji se u to vrijeme vodio pred Okružnim sudom. Dalje, Ustavni sud zapaža da je tokom trajanja tog postupka, 1. januara 2021. godine, stupio na snagu Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji propisuje pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj. Ustavni sud smatra da Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj predstavlja efektivan pravni lijek koji apelanti, u skladu sa principom supsidijarnosti, trebaju iskoristiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-148/21 od 16. marta 2021. godine, tačka 12., dostupna na internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).

9. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da apelant nije, shodno odredbama člana 6. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, prije donošenja odluke kojom je okončan taj parnični postupak, podnio Osnovnom sudu, odnosno Okružnom sudu, zahtjev za ubrzanje postupka u cilju zaštite svog prava na suđenje u razumnom roku, odnosno propustio je da prije podnošenja apelacije iscrpi efikasne pravne lijekove propisane tim zakonom. S obzirom na navedeno, u konkretnom slučaju nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, te se apelacija ne može razmatrati (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-3041/21 od 6. jula 2022. godine, tač. 18.-20., dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).

10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-829/21 (A. G.) | Sudska praksa | Aktio