Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-26/22 (Federacija BiH)

Odluka donesena 05. 10. 2022.

  • Zahtjev za preispitivanje - usvojen
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-26/22

Apelacija

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti

05. 10. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 5. oktobra 2022. godine, u predmetu broj AP-26/22, rješavajući zahtjev za preispitivanje koji je podnijela Federacija Bosne i Hercegovine, Odbor Državne službe za žalbe, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (3) i člana 68. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

RJEŠENJE

Usvaja se zahtjev koji je podnijela Federacija Bosne i Hercegovine, Odbor Državne službe za žalbe za preispitivanje Odluke o dopustivosti broj AP-26/22 od 11. maja 2022. godine.

OBRAZLOŽENJE

1. Federacija Bosne i Hercegovine, Odbor državne službe za žalbe (u daljnjem tekstu: apelantkinja), podnijela je 20. jula 2022. godine zahtjev za preispitivanje Odluke o dopustivosti broj AP-26/22 od 11. maja 2022. godine.

2. Ustavni sud je, Odlukom o dopustivosti broj AP-26/22 od 11. maja 2022. godine, odbacio kao nedopuštenu apelaciju koju je apelantkinja podnijela protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 58 0 Rs 206420 21 Rev od 14. septembra 2021. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije. U obrazloženju navedene odluke Ustavni sud je naveo da je osporeno rješenje dostavljeno apelantkinji 26. oktobra 2021. godine, a da je apelacija podnesena 4. januara 2021. godine, što znači da je apelacija podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda.

3. U zahtjevu za preispitivanje apelantkinja navodi da je tačno da je osporeno rješenje dostavljeno Federalnom pravobranilaštvu Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Federalno pravobranilaštvo) 26. oktobra 2021. godine. Međutim, apelantkinja ističe da se navedena dostava „ne može smatrati urednom“, odnosno da se ne može smatrati da je apelantkinja navedenog dana primila osporeno rješenje, jer u konkretnom slučaju Federalno pravobranilaštvo ne zastupa apelantkinju. Naime, osporeno rješenje Vrhovnog suda doneseno je u postupku u kojem je odlučivano o zahtjevu tužiteljke (A.P.-K.). da se ponište kao nezakonite odluke koje su Hercegovačko-neretvanski kanton, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao prvotuženi, Federacija BiH, Agencija za državnu službu, kao drugotužena i apelantkinja kao trećetužena donijeli u postupku provedenom po javnom konkursu za izbor državnog službenika kod prvotuženog. U vezi s tim, apelantkinja ističe da je u upravnom postupku koji je prethodio konkretnom radnom sporu postupala kao drugostepeni organ, a ne kao organ koji odlučuje o imovini i imovinskim interesima Federacije BiH, te da Federalno pravobranilaštvo nema zakonska ovlaštenja da u radnim sporovima zastupa apelantkinju. Konačno, apelantkinja ističe da je osporeno rješenje Vrhovnog suda primila 8. novembra 2011. godine, a da je apelaciju podnijela 4. januara 2022. godine, te da iz navedenog proizlazi da je apelacija blagovremena. Apelantkinja u prilog zahtjevu dostavlja dopis Općinskog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Općinski sud) od 4. novembra 2021. godine, koji je apelantkinja primila 8. novembra 2021. godine i u kojem je navedeno da se apelantkinji dostavlja osporeno rješenje Vrhovnog suda.

4. Zakon o Federalnom pravobranilaštvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 2/95, 12/98, 18/00 i 61/06), koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 8.

(1)Federalno pravobranilaštvo obavlja poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Federacije i njenih organa i tijela koji nemaju svojstvo pravnog lica, a finansiraju se iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Budžet Federacije).

(2)Federalno pravobranilaštvo može zastupati pravna lica koja osniva Federacija i koja se finansiraju iz Budžeta Federacije ako je to predviđeno aktom o osnivanju pravnog lica.

(3)Federalno pravobranilaštvo ne zastupa organe i tijela Federacije u radnim sporovima, već to vrši lice zaposleno u organima i tijelima Federacije koje za to odredi rukovoditelj organa i tijela Federacije, izuzev radnih sporova Federalnog ministarstva odbrane.

5. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva, Ustavni sud je pošao od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, koje u relevantnom dijelu glase:

Član 68.

(1)U slučaju kada se otkrije neka činjenica koja bi po svojoj prirodi mogla odlučno utjecati na ishod spora i koja, kada je odluka bila donesena, nije bila poznata Ustavnome sudu i nije razumno mogla biti poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, zatražiti od Ustavnoga suda preispitivanje te odluke, a najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke.

[…] (3)U zahtjevu treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i podatke potrebne da se pokaže kako su ispunjeni uvjeti predviđeni u stavu (1) ovoga člana. U prilogu zahtjeva se dostavlja kopija svih dokumenata koji ga potvrđuju. Zahtjev i ti dokumenti se dostavljaju Ustavnome sudu.

[...] (5)Kada izvorno vijeće odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja se razmatra u skladu s pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Ustavnim sudom.

6. Iz navedenog člana Pravila Ustavnog suda proizlazi da su uslovi za usvajanje zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda postojanje činjenica koje su po svojoj prirodi mogle odlučno utjecati na ishod spora i koje, kad je odluka bila donesena, nisu bile poznate Ustavnom sudu i nisu razumno mogle biti poznate stranci, te da je zahtjev podnesen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana saznanja o tim činjenicama, ali najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke čije se preispitivanje zahtijeva.

7. S obzirom da je odluka Ustavnog suda čije se preispitivanje traži donesena 11. maja 2022. godine, a da je zahtjev za preispitivanje podnesen 20. jula 2022. godine, slijedi da je zahtjev za preispitivanje podnesen u roku iz člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda.

8. Odluke Ustavnog suda su na osnovu člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine konačne i obavezujuće. S obzirom na to da zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda dovodi u pitanje konačnost odluke Ustavnog suda, mogućnost preispitivanja tih odluka je, prema članu 68. Pravila Ustavnog suda, izuzetan postupak i mora biti strogo ispitivana. U postupku preispitivanja konačne odluke Ustavnog suda, Ustavni sud je ograničen na ispitivanje o tome da li su prima facie činjenice koje su podnesene takve da bi mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati na ishod spora radi čega se takve činjenice moraju razmatrati u vezi sa odlukom Ustavnog suda čije se preispitivanje traži. U vezi s tim, Ustavni sud ističe da sam zahtjev za preispitivanje nije dovoljan da dovede do zaključka da bi činjenice navedene u zahtjevu mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati na ishod spora. S druge strane, Ustavni sud ne može isključiti mogućnost da bi činjenice koje su u pitanju mogle po svojoj prirodi imati takav učinak. Dakle, Ustavni sud treba da odluči da li činjenice navedene u zahtjevu stvaraju nedoumicu u pogledu zaključaka sadržanih u odluci Ustavnog suda čije se preispitivanje traži.

9. Nakon razmatranja zahtjeva za preispitivanje i izvršenog uvida u apelacioni spis, Ustavni sud najprije zapaža je Općinski sud, postupajući po zahtjevu Ustavnog suda za dostavu dokaza o uručenju osporenog rješenja, dostavio Ustavnom sudu informaciju da je apelantkinja navedeno rješenje primila 26. oktobra 2021. godine. U prilog toj informaciji Općinski sud je dostavio fotokopiju dostavnice iz koje proizlazi da je osporeno rješenje uručeno apelantkinji „zastupanoj po Federalnom pravobranilaštvu“, na adresu Federalnog pravobranilaštva naznačenu na toj dostavnici.

10. Međutim, Ustavni sud također konstatuje da je uvidom u bazu podataka operativnog sistema za upravljanje predmetima Općinskog suda utvrdio da su tačni i navodi iz zahtjeva za preispitivanje, odnosno, da je Općinski sud u dopisu od 4. novembra 2021. godine, koji je apelantkinja primila 8. novembra 2021. godine, naveo da apelantkinji dostavlja osporeno rješenje Vrhovnog suda.

11. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud treba da odgovori na pitanje da li je u konkretnom slučaju Federalno pravobranilaštvo zastupalo apelantkinju, odnosno, da li se može smatrati da se dostavljanje rješenja Federalnom pravobranilaštvu može smatrati urednom dostavom u odnosu na apelantkinju. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da iz odluka Općinskog suda i Kantonalnog suda u Mostaru, koje se nalaze u apelacionom spisu, proizlazi da je prvotuženog zastupalo Kantonalno javno pravobranilaštvo, drugotuženu je zastupala uposlenica drugotužene L.B, dok je apelantkinju zastupao „zakonski zastupnik“. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je u uvodu osporenog rješenja Vrhovnog suda navedeno da apelantkinju zastupa „zakonski zastupnik Federalno pravobranilaštvo“, radi čega je osporeno rješenje dostavljeno apelantkinji „zastupanoj po Federalnom pravobranilaštvu“.

12. Međutim, dovođenjem u vezu odredaba člana 8. stav (3) Zakona o Federalnom pravobranilaštvu sa činjenicom da se u konkretnom slučaju radi o radnom sporu, Ustavni sud zaključuje da apelantkinju u tom postupku nije zastupalo Federalno pravobranilaštvo, jer ono nije ni imalo zakonom ustanovljenu nadležnost da u tom radnom sporu zastupa apelantkinju. Stoga su osnovani apelantkinjini navodi iz zahtjeva. U vezi s tim, Ustavni sud također smatra da se propust redovnih sudova, koji su osporeno rješenje Vrhovnog suda dostavili Federalnom pravobranilaštvu kao „apelantkinjinom zastupniku“, ne može staviti na teret apelantkinji, te da se u konkretnom slučaju ima smatrati da je apelantkinja osporeno rješenje primila 8. novembra 2021. godine. Prema tome, Ustavni sud zaključuje da činjenica da je apelantkinja osporeno rješenje primila 8. novembra 2021. godine, a ne 26. oktobra 2021. godine, ima karakter nove činjenice koja je mogla odlučno uticati na drugačije odlučenje Ustavnog suda u smislu člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda, a koju Ustavni sud nije mogao imati u vidu prilikom donošenja odluke čije se preispitivanje traži. Naime, postojanje navedene činjenice je suprotno zaključku Ustavnog suda da je apelacija neblagovremena, pa Ustavni sud smatra da je zahtjev za preispitivanje osnovan.

13. Stoga, polazeći od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-26/22… | Sudska praksa | Aktio