Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3331/22 (S. C. i F. I.)

Odluka donesena 05. 10. 2022.

  • Procesna odluka
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3331/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

05. 10. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 5. listopoada 2022. godine, u predmetu broj AP-3331/22, rješavajući apelaciju koju su podnijeli Suad Cerić i Fikret Išarić, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijeli Suad Cerić i Fikret Išarić protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 Rs 552731 22 Rev od 17. svibnja 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Suad Cerić i Fikret Išarić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sarajeva, koje zastupa Advokatsko društvo Eterović d.o.o. Sarajevo, podnijeli su 25. kolovoza 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 552731 22 Rev od 17. svibnja 2022. godine.

2. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 552731 16 Rs od 14. lipnja 2018. godine djelomično je usvojen tužbeni zahtjev apelanata, te je naloženo tuženoj (Federacija BiH, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, Federalna uprava policije) da apelantima, na ime razlike naknade za ishranu u toku rada i regresa, isplati određene novčane iznose, te da apelantu Suadu Ceriću na ime jubilarne nagrade, isplati određeni novčani iznos, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva apelanata, koji se odnosi na isplatu razlike za minuli rad, odbijen je kao neosnovan.

3. Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 552731 18 Rsž od 13. siječnja 2022. odbijena je žalba apelanata i potvrđena je prvostupanjska presuda.

4. Odlučujući o reviziji apelanata protiv drugostupanjske odluke, Vrhovni sud je rješenjem od 17. svibnja 2022. godine odbacio reviziju kao nedopuštenu, ocijenivši da nisu ispunjeni uvjeti propisani odredbama članka 237. Zakona o parničnom postupku.

5. Apelanti smatraju da im je osporenim rješenjem Vrhovnog suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje uključujući pravo na obrazloženu odluku i pravnu sigurnost iz članka II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. U vezi sa navodima apelanata o povredi prava na pravično suđenje, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, podržavajući praksu Europskog suda za ljudska prava, ukazivao na to da je odgovor na pitanje da li je članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje da li je posljedica provedenog postupka odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava ili obaveza“ (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti broj AP-739/07 od 17. rujna 2009. godine, AP-766/12 od 22. listopada 2013. godine i AP-1466/16 od 22. ožujka 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da je osporenim rješenjem Vrhovnog suda odbačena kao nedozvoljena revizija apelanata izjavljena protiv drugostupanjske presude, pa revizija koja nije dopušena ne predstavlja efektivan pravni lijek, a apelanti nisu osporili drugostupanjsku odluku kao konačnu odluku donesenu u parničnom postupku. Dakle, apelanti u konkretnom slučaju osporavaju odluku Vrhovnog suda kojom se odlučivalo samo o procesnim pitanjima tj. ispunjenosti formalnih zakonskih uvjeta za izjavljivanje revizije. Iz navedenog proizlazi da se osporenom odlukom nije odlučivalo o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3331/22 (S. C. i F. I.) | Sudska praksa | Aktio