Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1128/21 (”Bisprom” d.o.o. Prnjavor)

Odluka donesena 05. 10. 2022.

  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1128/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

05. 10. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 5. oktobra 2022. godine, u predmetu broj AP-1128/21, rješavajući apelaciju ”Bisprom” d.o.o. Prnjavor, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio ”Bisprom” d.o.o. Prnjavor zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci u predmetu broj 57 0 St 125947 18 St, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1.”Bisprom” d.o.o. Prnjavor (u daljnjem tekstu: apelant) iz Prnjavora, kojeg zastupa Đorđe Bijelić advokat iz Prnjavora, podnio je 5. aprila 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni privredni sud) u predmetu broj 57 0 St 125947 18 St.

2. Apelant je 10. maja 2018. godine podnio prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad pravnim licem „Ribnjak” a.d. Prnjavor (u daljnjem tekstu: stečajni dužnik). U tom postupku Okružni privredni sud je Rješenjem broj 57 0 St 125947 18 St od 2. novembra 2018. godine pokrenuo prethodni postupak za utvrđivanje da li postoje uslovi za otvaranje stečajnog postupka. Nakon što je održano više ročišta, sud je 12. juna 2020. godine donio rješenje kojim je otvorio stečajni postupak nad stečajnim dužnikom, te je u nastavku postupka održao ispitno i izvještajno ročište (9. septembra 2020. godine, odnosno 11. januara 2021. godine).

3. Međutim, u parničnom postupku koji se vodi protiv stečajnog dužnika, Viši privredni sud u Banjaluci je Rješenjem broj 57 0 Ps 134599 21 Mož od 28. juna 2021. godine odredio sudsku mjeru osiguranja i zabranio stečajnom dužniku da na bilo koji način raspolaže ili da izvodi bilo kakve građevinske radove na nekretninama koje ulaze u stečajnu masu u ovom postupku, kako je to sve detaljno navedeno u dispozitivu, koja će ostati na snazi do pravosnažnog okončanja tog parničnog postupka, koji je Rješenjem Okružnog privrednog suda broj 57 0 Ps 134599 21 Ps od 21. februara 2022. godine prekinut do okončanja upravnog postupka.

4. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja stečajnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Relevantni propisi

5. Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“, broj 99/20), u relevantnom dijelu glasi:

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Član 4.

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku su:

1) zahtjev za ubrzanje postupka, 2) tužba za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Nadležnost za odlučivanje Član 6. st. (1) i (2) Zahtjev za ubrzanje postupka podnosi se sudu pred kojim se vodi postupak.

O zahtjevu iz stava 1. ovog člana odlučuje predsjednik suda, a ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda, o zahtjevu za ubrzanje postupka odlučuje zamjenik predsjednika suda.

Vrste pravičnog zadovoljenja Član 19.

Pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može se ostvariti:

1) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku, 2) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade, 3) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, 4) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku.

Član 21. st. (1) i (2) Tužbu za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku (u daljem tekstu:

tužba) može podnijeti tužilac koji je prethodno nadležnom sudu podnio zahtjev za ubrzanje postupka.

Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se Vrhovnom sudu, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema pravosnažne odluke donesene po zahtjevu stranke za ubrzanje postupka.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.

7. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispunio formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).

8. U skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno da razmatra apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodni dokumenti koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno da se apelacija odnosi na dužinu trajanja stečajnog postupka, Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju nisu stekli uslovi za izuzetnu dopustivost apelacije u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, budući da je apelacija podnesena nakon 1. januara 2021. godine, odnosno nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“, broj 99/20), koji propisuje pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj. Naime, Ustavni sud smatra da Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj predstavlja efektivan pravni lijek koji apelanti, u skladu sa principom supsidijarnosti, trebaju iskoristiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-148/21 od 16. marta 2021. godine, tačka 12., dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).

9. U konkretnom slučaju, apelant je podnio apelaciju 5. aprila 2021. godine zbog dužine trajanja stečajnog postupka koji se vodi pred Okružnim privrednim sudom, ali nije prije toga, shodno odredbama člana 6. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, podnio Okružnom privrednom sudu zahtjev za ubrzanje postupka u cilju zaštite svog prava na suđenje u razumnom roku, odnosno propustio je da iscrpi efikasne pravne lijekove propisane tim zakonom. S obzirom na navedeno, u konkretnom slučaju nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, te se apelacija ne može razmatrati.

10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1128/21 (”Bisprom” d.o.o. Prnjavor) | Sudska praksa | Aktio