Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-794/22 (MF BANKA a.d. Banjaluka)
Odluka donesena 02. 11. 2022.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Izvršni postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-794/22
Apelacija
Odluka o meritumu
02. 11. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP-794/22, rješavajući apelaciju MF BANKE a.d. Banjaluka, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 72. st. (4) i (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:
Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 2. novembra 2022. godine, donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnijela MF BANKA a.d.
Banjaluka Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Bihaću broj 17 0 Ip 079322 16 Ip.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Bihaću, da u skladu sa ovom odlukom odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 17 0 Ip 079322 16 Ip, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Bihaću da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. MF BANKA a.d. Banjaluka (u daljnjem tekstu: apelantica), podnijela je 4. marta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 17 0 Ip 079322 16 Ip.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 5. maja i 3. juna 2022. godine da dostavi odgovore na apelaciju.
3. Općinski sud je 31. maja i 13. juna 2022. godine dostavio odgovore na apelaciju, koji su dostavljeni apelantici na izjašnjenje 28. juna 2022. godine. Apelantica nije u ostavljenom roku dostavila izjašnjenje.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
5. Apelantica je 22. avgusta 2016. godine Općinskom sudu podnijela prijedlog za izvršenje protiv izvršenika Ortho Medicco d.o.o. Cazin, na osnovu vjerodostojne isprave-mjenice, sa prijedlogom da se izvršenje provede na nekretninama izvršenika. Općinski sud je donio rješenje o izvršenju broj 17 0 Ip 079322 16 Ip od 12. septembra 2017. godine.
6. Zk ured Općinskog suda je 21. septembra 2017. godine donio rješenje kojim je dozvolio upis zabilježbe u korist apelantice.
7. Općinski sud je rješenje o izvršenju dostavio izvršeniku putem oglasne table suda.
8. Apelantica je 13. decembra 2018. godine obavijestila sud da je saglasna sa procjenom vrijednosti nekrenine te je predložila da se zakaže prodaja nekretnine.
9. Općinski sud je 14. septembra 2021. godine izdao naredbu da se rješenje o izvršenju kao i nalaz i mišljenje vještaka dostavi direktoru izvršenika na adresu u Njemačkoj, ali bezuspješano.
10. Općinski sud je 18. maja 2022. godine izdao naredbu da se kompletna dokumentacija dostavi direktoru izvršenika putem Ministarstva pravosuđa BiH.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
11. Apelantica ukazuje na kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantica navodi da postupak traje dugo, kao i da Općinski sud, i pored njenih urgencija, nije donio zaključak o o prodaji založene nekretnine i na taj način sproveo njenu prodaju.
b) Odgovori na apelaciju
12. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju naveo tok postupka, te istakao da je u konkretnom predmetu došlo do promijene postupajućeg sudije. Takođe navodi da je pokušao dostaviti rješenje o izvršenju na adresu izvršenika, međutim da se pošiljka vratila neuručena uz konstataciju da je izvršenik zatvoren zbog čega je rješenje za izvršenika dostavio putem oglasne table. Navodi da je uvidom u aktualni izvod iz sudskog registra za izvršenika utvrdio da su osnivač i lice ovlašteno za zastupanje subjekta-direktor iste osobe. Ističe da je imajući u vidu navedeno kao i činjenicu da osnivač-direktor nema saznanja da je pokrenut konkretni izvršni postupak protiv njega u konačnici zatražio dostavu konkretnog rješenja o izvršenju za direktora putem Ministarstva pravosuđa BiH. V.Relevantni propisi
13. U Zakonu o izvršnom postupku Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03 - ispravka, 33/06, 39/06 - ispravka, 39/09, 29/11 - OUS BiH, 74/11 - OUS FBiH, 35/12, 35/12 - Rješenje US BiH, 46/16, 36/17 - OUS BiH, 55/18 - Rješenje US BiH i 25/20 - OUS BiH) relevantne odredbe glase:
Član 5.
U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.
Član 15.
Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.
Član 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
VI.Dopustivost
14. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
15. Ustavni sud ukazuje da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravomoćne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je također u kontinuitetu ukazivao i da u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravomoćnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23–24. s daljnjim referencama, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva prema članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
16. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
17. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija u ovom dijelu ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
18. Apelantica smatra da mu je zbog dužine trajanja izvršnog postupka došlo do povrede njenog prava na suđenje u «razumnom» roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom. [...]
19. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (Mahmutović protiv Hrvatske, presuda od 15. februara 2007. godine, predstavka broj 9505/03, stav 26, Jakovljević i drugi protiv BiH , presuda od 23. jula 2019. godine, predstavka broj 51227/16, stav 82.).
20. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka razmatrati period od 22. avgusta 2016. godine, kao dana podnošenja prijedloga za izvršenje, pa do donošenja odluke Ustavnog suda, dakle, period od oko šest godina i dva mjeseca.
21. Ustavni sud ukazuje da je izvršni postupak po zakonu hitan, te da se s obzirom na procesne smetnje u pogledu dostave rješenja o izvršenju izvršeniku konkretni predmet može smatrati složenijim. Također, Ustavni sud zapaža da je apelantica tokom postupka poslala više urgencija ukazujući na potrebu i obavezu hitnog postupanja suda u konkretnom izvršnom predmetu, koji je za nju od većeg značaja nastoji namiriti dug koji je nastao po osnovu mjenice.
22. U vezi sa navodima Općinskog suda o velikom broju predmeta pred tim sudom, Ustavni sud podsjeća da je u više svojih odluka naglašavao da veliki broj predmeta ne oslobađa redovne sudove obaveze postupanja u skladu sa standardima prava na pravično suđenje, te da se to ne može smatrati prihvatljivim opravdanjem za nepostupanje Općinskog suda u apelanticinom predmetu. Osim toga, Ustavni sud je već u nizu svojih odluka utvrdio da je prekomjerna dužina izvršnih postupaka pred sudovima u Bosni i Hercegovini rezultat sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti, za šta ne postoji ni djelotvoran pravni lijek (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 2395/15 od 10. maja 2017. godine, tač. 42. i 51.-52. i druge odluke od 10. maja 2017. godine, sve dostupne na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
23. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da su apelanticini navodi o kršenju prava na pravično suđenje u razumnom roku opravdani.
24. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da je prekršeno apelanticino pravo na suđenje u „razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematrijalne štete
25. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda. Međutim, apelantica nije tražila naknadu nematerijalne štete zbog kršenja prava na pravično suđenje, zbog čega, u smislu naprijed navedenog, utvrđivanje povrede ovog ustavnog prava, samo po sebi, predstavlja primjerenu i dovoljnu pravnu zaštitu (vidi Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 4461/16 od 20. decembra 2017. godine, tačka 38, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba i Kožul i ostali protiv Bosne i Hercegovine, presuda od 22. oktobra 2019. godine, predstavka broj 38695/13 i Kahriman protiv Bosne i Hercegovin, presuda od 17. oktobra 2017. godine, predstavka broj 4867/16).
VIII.Zaključak
26. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na suđenje u razumnom roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, zato što izvršni postupak koji je po zakonu hitan i od većeg značaja za apelanticu, pred Općinskim sudom u relevantnom perodu traje preko šest godina i još nije okončan, a Općinski sud u odgovoru na apelaciju nije ponudio objektivno prihvatljivo opravdanje za toliku dužinu postupka.
27. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 72. st. (4) i (5) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
28. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić