Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3353/22 (F. M.)
Odluka donesena 18. 10. 2022.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine · čl. 272
- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ispravka porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (objavljenog na bosanskom jeziku)
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-3353/22
Apelacija
Odluka o meritumu
18. 10. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP-3353/22, rješavajući apelaciju Fatime Mujkić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:
Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 18. oktobra 2022. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnijela Fatima Mujkić.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u žalbenom postupku koji je, nakon podnošenja apelacije, okončan Presudom Kantonalnog suda u Tuzli broj 29 0 P 037009 22 Gž od 15. septembra 2022. godine.
Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona da apelantici Fatimi Mujkić isplati iznos od 1.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja postupka i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona da u prethodno navedenom roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Fatima Mujkić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Kalesije, koju zastupa Jasmina Avdić advokatica iz Kalesije, podnijela je 25. augusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u žalbenom postupku koji je, nakon podnošenja apelacije, okončan Presudom Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 29 0 P 037009 22 Gž od 15. septembra 2022. godine. II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda u Kalesiji (u daljnjem tekstu: Općinski sud) i Kantonalnog suda zatraženo je da dostave odgovor na apelaciju.
3. Kantonalni sud i Općinski sud su dostavili odgovore na apelaciju, koji su dostavljeni apelantici radi eventualnog izjašnjenja 15. septembra 2022. godine. Apelantica nije dostavila izjašnjenja.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na sljedeći način:
5. Apelantica je 21. augusta 2020. godine podnijela tužbu protiv tuženog (N.A.), radi izmjene sudske odluke o povjeravanju maloljetnog djeteta. U tom predmetu, Općinski sud je donio prvostepenu presudu 16. novembra 2021. godine kojom je usvojio tužbeni zahtjev. Tuženi je 23. decembra 2021. godine izjavio žalbu protiv te presude, pa je 20. januara 2022. godine spis dostavljen na odlučivanje Kantonalnom sudu, koji je presudom od 15. septembra 2022. godine odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu, čime je postupak okončan. Žalbeni postupak je trajao osam mjeseci.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
6. Apelantica smatra da joj je zbog dužine trajanja žalbenog postupka pred Kantonalnim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog čega traži naknadu nematerijalne štete. Apelantica ističe da je predmet hitan, ali da usprkos tome Kantonalni sud već sedam mjeseci nije odlučio o žalbi. Također ističe da nije mogla upisati dijete da pohađa prvi razred osnovne škole u mjestu svog prebivališta, jer joj tuženi ne želi predati dijete dok se postupak pravosnažno ne okonča.
b) Odgovori na apelaciju
7. Kantonalni sud je odgovoru na apelaciju naveo da je apelanticin predmet primio na postupanje po žalbi 20. januara 2022. godine. Budući da se radi o predmetu hitne prirode, naveo je da će u skladu s planom rješavanja predmeta biti uzet u rad najkasnije u oktobru 2022. godine. U konačnici je predložio da se apelacija odbije kao neosnovana.
8. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju naveo da je u tom postupku blagovremeno preduzimao radnje, zbog čega smatra da je apelacija neosnovana.
V.Relevantni propisi
9. U Zakonu o parničnom postupku ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2) Sud je dužan da sprovede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
10. U Porodičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine " br. 35/05, 41/05 – ispravka, 31/14, 32/19 – OUS FBiH, 94/20 - Rješenje US FBiH) relevantne odredbe glase:
Član 268. stav (2) U postupcima iz stava 1. ovoga člana primjenjivat će se odredbe Zakona o parničnom postupku, Zakona o vanparničnom postupku i Zakona o izvršnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Posebni parnični postupci Član 272. stav (2) Sporovi iz odnosa roditelja i djece su: sporovi o utvrđivanju ili osporavanju materinstva ili očinstva, te sporovi o tome sa kojim će roditeljem dijete živjeti, o načinu održavanja ličnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem i o roditeljskom staranju i sporovi o izdržavanju djeteta, bez obzira na to da li se rješavaju samostalno ili zajedno sa bračnim sporovima i sporovima o utvrđivanju materinstva i očinstva.
Član 273. st. (1) i (4) Radnje u postupcima iz člana 272. ovog Zakona preduzimaju se hitno.
O žalbi protiv odluke donesene u prvostepenom postupku u predmetima iz člana 272. ovog Zakona, drugostepeni sud dužan je odlučiti u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
11. U Zakonu o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase: Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
12. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
13. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, apelantica ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u postupku koji je nakon podnošenja apelacije okončan, pa je u vrijeme podnošenja apelacija bila dopustiva u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva
14. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti. VII.Meritum
15. Apelantica smatra da joj je zbog dužine trajanja žalbenog postupka pred Kantonalnim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje
16. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
17. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. [...]
18. Ustavni sud kontinuirano ukazuje da se dužina postupka mora ocijeniti u svjetlu kriterija uspostavljenih sudskom praksom Evropskog suda, i to složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te značaja koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38 i Delić protiv Bosne i Hercegovine aplikacija broj 59181/18 od 2. marta 2021. godine, stav 18).
19. Budući da apelantica ukazuje samo na dužinu trajanja žalbenog postupa pred Kantonalnim sudom, Ustavni sud će razmatrati period od dana dostavljanja spisa Kantonalnom sudu na postupanje po žalbi pa do donošenja drugostepene odluke, što ukupno iznosi osam mjeseci, ali ne može zanemariti ni činjenicu da je postupak ukupno trajao duže od dvije godine.
20. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je apelantica tužbom tražila izmjenu sudske odluke o povjeravanju maloljetnog djeteta. Dakle radi se o sporu koji se prema odredbama Porodičnog zakona smatra hitnim. S obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne radi o naročito složenom postupku. Također, Ustavni sud zapaža da apelantica svojim postupcima nije uticala na dužinu trajanja postupka koji je za nju od izuzetne važnosti, budući da se rješavanje tog spora pojavljuje kao preduvjet ostvarivanja prava koja proizlaze iz odnosa roditelja i djece.
21. Ocjenjujući ponašanje Kantonalnog suda, Ustavni sud zapaža da je taj sud odluku o žalbi donio osam mjeseci nakon dostave spisa tom sudu, usprkos tome što je prema članu 273. Porodičnog zakona tu odluku trebao donijeti u roku od 15 dana od dana prijema žalbe. Kao opravdanje za nedonošenje odluke u razumnom roku Kantonalni sud je naveo svoju obavezu postupanja po planu rješavanja predmeta. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća da je rješavajući brojne apelacije koje su podnesene Ustavnom sudu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku zapazio da, kada sudovi pokušavaju opravdati dugo trajanje postupka, ta opravdanja se uglavnom odnose na to da se predmeti rješavaju „prema planu rješavanja starih predmeta“, kao i u konkretnom slučaju. Osim toga, Ustavni sud je već u nizu svojih odluka utvrdio da postoji sistemski problem sa rješavanjem predmeta pred sudovima u Bosni i Hercegovini u razumnom roku, što je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti raznih nivoa javne vlasti u ovoj oblasti, za šta ne postoji ni djelotvoran pravni lijek (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1680/16 od 10. maja 2017. godine, tač. 53-66. i druge odluke od 10. maja 2017. godine, sve dostupne na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
22. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da ovaj razlog za neodlučivanje o žalbi u navedenom periodu ne predstavlja prihvatljivo opravdanje. Naime, Kantonalni sud je morao imati u vidu ne samo da je ovaj postupak hitan po zakonu, nego i specifične okolnosti konkretnog predmeta, koje nalažu potrebu posebne revnosti u postupanju. Naime, u konkretnom slučaju se radi o izmjeni sudske odluke o povjeravanju malodobnog djeteta školskog uzrasta na brigu, odgoj i staranje. Zbog toga je trebalo, vodeći računa o najboljem interesu djeteta, ovom predmetu dati odgovarajući tretman u žalbenom postupku, kako bi se omogućilo da se dijete blagovremeno pripremi za sljedeću školsku godinu i, zavisno od odluke suda, eventualnu promjenu životne sredine. Zbog svega navedenog, Kantonalni sud je morao biti posebno senzibilan u vezi sa ovim predmetom, tako da u okolnostima konkretnog slučaja dužina žalbenog postupka nije zadovoljila standard „razumne dužine“ postupka u smislu člana 6. Evropske konvencije.
23. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju prekršeno pravo na suđenje u „razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
24. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
25. S obzirom na odluku u ovom predmetu, kao i to da se radi o postupku u kojem se odlučuje o povjeravanju maloljetnog djeteta koji se po zakonu smatra hitnim, te imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Dorić protiv BiH, aplikacija broj 68811/13, 7. novembra 2017. godine, Škrbić i Vujičić protiv BiH, aplikacije br. 37444/17 i 75271/17od 6. juna 2019. godine i Hadžajlić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 10770/18 od 16. januara 2020. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uslove u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i posebne, već navedene okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud smatra da, prema članu 74. Pravila, odnosno članu 41. Evropske konvencije, ,na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku apelantici treba isplatiti iznos od 1.000,00 KM.
26. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Tuzlanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantima zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
27. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na suđenje u „razumnom roku“ kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav
1. Evropske konvencije, kada je postupak u predmetu koji je po zakonu hitan i koji je od izuzetne važnosti za apelanticu, jer se tiče povjeravanja malodobnog djeteta na brigu, odgoj i staranje, ukupno trajao duže od dvije godine, od čega pred Kantonalnim sudom osam mjeseci, a taj sud u odgovoru na apelaciju nije za to ponudio objektivno prihvatljivo opravdanje.
28. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
29. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić