Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2461/22 (I. M. i drugi)

Odluka donesena 18. 10. 2022.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Upravni spor
  • Pravično suđenje – obrazložena presuda
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Invalidnina
  • Upravni postupak
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2461/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

18. 10. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 18. oktobra 2022. godine, u predmetu broj AP-2461/22, rješavajući apelacije Ivan Majstorović i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Ivan Majstorović protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003446 19 Uvp od 10. februara 2022. godine;

Egon Grbavac protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003545 19 Uvp od 10. marta 2022. godine;

Stjepan Granić protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003539 19 Uvp od 10. marta 2022. godine;

Ružica Biloš protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003440 19 Uvp od 10. februara 2022. godine;

Senka Šimić protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003427 19 Uvp od 23. februara 2022. godine;

Gojko Miloš protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003458 19 Uvp od 17. marta 2022. godine;

Ante Miloš protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003463 19 Uvp od 17. marta 2022. godine;

Ljubica Leko protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003466 19 Uvp od 17. marta 2022. godine;

Miro Mikulić protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003462 19 Uvp od 17. februara 2022. godine;

Ante Ereš protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003471 19 Uvp od 14. aprila 2022. godine;

Milenko Kurtović protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003461 19 Uvp od 17. marta 2022. godine;

Slobodan Miloš protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003431 19 Uvp od 31. marta 2022. godine;

Nikola Ćutuk protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003503 19 Uvp od 17. marta 2022. godine;

Domagoj Glavaš protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003460 19 Uvp od 12. maja 2022. godine;

Miro Bogut protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003402 19 Uvp od 17. marta 2022. godine;

Dajana Ćorluka protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003445 19 Uvp od 12. maja 2022. godine;

Marinka Marić protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003439 19 Uvp od 12. maja 2022. godine;

Mladen Čuvalo protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003573 20 Uvp od 26. maja 2022. godine;

Veselka Gadže protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003492 20 Uvp od 3. juna 2022. godine;

Ivan Dugandžić protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003484 20 Uvp od 9. juna 2022. godine;

Tomislav Granić protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003542 19 Uvp od 12. maja 2022. godine;

Markan Petrović protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003548 20 Uvp od 9. juna 2022. godine;

Damir Herceg protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003565 21 Uvp od 17. marta 2022. godine;

Mile Grbavac protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003499 20 Uvp od 26. maja 2022. godine;

Nikica Granić protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003537 19 Uvp od 2. juna 2022. godine;

Zvonimir Mlikota protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003505 20 Uvp od 3. juna 2022. godine;

Frano Bubalo protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003728 20 Uvp od 3. juna 2022. godine;

Daniela Koll protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003424 19 Uvp od 31. mart 2022. godine i Miroslav Grbavac protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 08 0 U 003497 20 Uvp od 26. maja 2022. godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-2461/22

1. Ivan Majstorović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gruda, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnio je 2. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 08 0 U 003446 19 Uvp od 10. februara 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 08 0 U 003446 18 Uz od 3. januara 2019. godine.

2. AP-2462/22

2. Egon Grbavac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 2. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003545 19 Uvp od 10. marta 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003545 18 Uz od 30. aprila 2019. godine.

3. AP-2464/22

3. Stjepan Granić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 2. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003539 19 Uvp od 10. marta 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003539 18 Uz od 30. aprila 2019. godine.

4. AP-2465/22

4. Ružica Biloš (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gruda, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnio je 2. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003440 19 Uvp od 10. februara 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003440 18 Uz od 6. decembra 2018. godine.

5. AP-2467/22

5. Senka Šimić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Gruda, koju zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnijela je 2. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003427 19 Uvp od 23. februar 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 0034227 18 Uz od 4. decembra 2018. godine.

6. AP-2541/22

6. Gojko Miloš (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gruda, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnio je 7. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003458 19 Uvp od 17. marta 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003458 18 Uz od 31. januara 2019. godine.

7. AP-2542/22

7. Ante Miloš (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gruda, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnio je 7. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003463 19 Uvp od 17. marta 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003463 18 Uz od 30. januara 2019. godine.

8. AP-2543/22

8. Ljubica Leko (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Gruda, koju zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnijela je 7. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog sud broj 08 0 U 003466 19 Uvp od 17. marta 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003466 18 Uz od 11. januara 2019. godine.

9. AP-2544/22

9. Miro Mikulić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gruda, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnio je 7. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003462 19 Uvp od 17. februara 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003462 18 Uz od 7. decembra 2018. godine.

10. AP-2568/22

10. Ante Ereš (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 8. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003471 19 Uvp od 14. aprila 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003471 18 Uz od 29. marta 2019. godine.

11. AP-2586/22

11. Milenko Kurtović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gruda, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnio je 8. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003461 19 Uvp od 17. marta 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003461 18 Uz od 7. decembra 2018. godine.

12. AP-2587/22

12. Slobodan Miloš (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gruda, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnio je 8. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003431 19 Uvp od 31. marta 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003431 18 Uz od 7. decembra 2018. godine.

13. AP-2593/22

13. Nikola Ćutuk (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 8. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003503 19 Uvp od 17. mart 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003503 18 Uz od 29. marta 2019. godine.

14. AP-2594/22

14. Domagoj Glavaš (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gruda, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnio je 11. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003460 19 Uvp od 12. maja 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003460 18 Uz od 24. januara 2019. godine.

15. AP-2750/22

15. Miro Bogut (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gruda, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnio je 7. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003402 19 Uvp od 17. marta 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003402 18 Uz od 5. decembra 2018. godine.

16. AP-2810/22

16. Dajana Ćorluka (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Gruda, koju zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnijela je 20. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog sud broj 08 0 U 003445 19 Uvp od 12. maja 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003445 18 Uz od 10. januara 2019. godine.

17. AP-2813/22

17. Marinka Marić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Gruda, koju zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnijela je 20. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog sud broj 08 0 U 003439 19 Uvp od 12. maja 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003439 18 Uz od 4. decembra 2018. godine.

18. AP-2838/22

18. Mladen Čuvalo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 21. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003573 20 Uvp od 26. maja 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003573 18 Uz od 10. decembra 2019. godine .

19. AP-2839/22

19. Veselka Gadže (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ljubuškog, koju zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnijela je 21. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog sud broj 08 0 U 003492 20 Uvp od 3. juna 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003492 18 Uz od 10. decembra 2019. godine.

20. AP-2841/22

20. Ivan Dugandžić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 21. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003484 20 Uvp od 9. juni 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003484 18 Uz od 11. decembra 2019. godine.

21. AP-2842/22

21. Tomislav Granić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 21. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003542 19 Uvp od 12. maja 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003542 18 Uz od 29. marta 2019. godine.

22. AP-2843/22

22. Markan Petrović (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 21. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presuda Vrhovni sud Federacije BiH broj 08 0 U 003548 20 Uvp od 9. juna 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003548 18 Uz od 11. decembra 2019. godine.

23. AP-2845/22

23. Damir Herceg (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 21. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003565 21 Uvp od 17. marta 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003565 18 Uz od 9. decembra 2019. godine.

24. AP-2847/22

24. Mile Grbavac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 21. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003499 20 Uvp od 26. maja 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003499 18 Uz od 10. decembra 2019. godine.

25. AP-2850/22

25. Nikica Granić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 21. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003537 19 Uvp od 2. juna 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003537 18 Uz od 22. februara 2019. godine.

26. AP-2852/22

26. Zvonimir Mlikota (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 21. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003505 20 Uvp od 3. juna 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003505 18 Uz od 10. decembra 2019. godine.

27. AP-2853/22

27. Frano Bubalo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 21. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003728 20 Uvp od 3. juna 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003728 18 Uz od 17. decembra 2019. godine.

28. AP-2860/22

28. Daniela Koll (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Gruda, koju zastupa Jerko Čilić advokat iz Gruda, podnijela je 21. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog sud broj 08 0 U 003424 19 Uvp od 31. marta 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003424 18 Uz od 7. decembra 2018. godine.

29. AP-2885/22

29. Miroslav Grbavac (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Jerko Čilić advokat iz Ljubuškog, podnio je 22. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Vrhovnog suda broj 08 0 U 003497 20 Uvp od 26. maja 2022. godine i rješenja Kantonalnog suda broj 08 0 U 003497 18 Uz od 10. decembra 2019. godine.

Spajanje predmeta

30. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2461/22.

Uvodne napomene

31. Apelanti i više drugih lica podnijeli su apelacije Ustavnom sudu zbog neizvršenja rješenja i zaključaka Službe. O navedenim apelacijama, Ustavni sud je odlučio grupnim odlukama o dopustivosti i meritumu br. AP-1502/18 od 6. juna 2018. godine i AP-5209/17 od 10. aprila 2018. godine, kojim je usvojio apelacije, utvrdio povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U skladu s tim, Ustavni sud je naložio Vladi F BiH, Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i Federalnom ministarstvu finansija da izvrše svoje ustavne obaveze i osiguraju poštovanje ljudskih prava tako što će preduzeti adekvatnije mjere s ciljem da apelanti naplate svoja potraživanja priznata izvršnim odlukama organa uprave u razumnom roku. Osporene odluke

32. Apelanti su 29. oktobra 2018. godine podnijeli Kantonalnom sudu zahtjeve za zaštitu sloboda i prava pojedinaca zajamčenih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Zahtjevom su zatražili da taj sud donese rješenja kojima će se naložiti ministru Federalnog ministarstva za pitanja boraca (u daljnjem tekstu: Federalni ministar), da preduzme potrebne radnje i omogući izvršenje zaključaka nadležnih prvostepenih organa uprave zapljenom novčanih sredstava na računima izvršenika i prenosom na račun punomoćnika apelanta (u daljnjem tekstu: prvi dio zahtjeva). Takođe, apelanti su zatražili da se stavi van snage Uputa Federalnog ministarstva za pitanja boraca (u daljnjem tekstu: Uputa) broj 01-41-3164/18 od 16. jula 2018. godine, kojom je naloženo pribavljanje bankovnih računa korisnika prava na invalidninu radi isplate budućih mjesečnih iznosa invalidnina na račun korisnika prava i da se naloži Federalnom ministru i prvostepenom organu uprave, da odmah i bez odlaganja preduzmu potrebne radnje i prestanu postupati po navedenoj Uputi (u daljnjem tekstu: drugi dio zahtjeva).

33. Kantonalni sud je donio rješenja navedena u tač. 1. do 11. obrazloženja odluke, kojim je odbio kao neosnovane zahtjeve apelanata. U vezi sa prvim dijelom zahtjeva, Kantonalni sud je konstatatovao da Federalni ministar, za sada, preduzima konkretne mjere u smislu traženja i odobravanja sredstava za izmirenje svih obaveza prema apelantima i zaključio je da neizvršenje za sada nema značaj nezakonite radnje u smislu člana 62. Zakona o upravnim sporovima FBiH (u daljnjem tekstu: ZUS). Vezano za drugi dio zahtjeva, Kantonalni sud je ocijenio da je Federalni ministar bio ovlašten donijeti navedenu Uputu, u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o organizaciji organa uprave u F BiH. Kantonalni sud je u ovom dijelu odluke cijenio i da radnje koje su preduzeli Federalni ministar i nadležni prvostepeni organi uprave nisu nezakonite, jer punomoćnik apelanata nije imao posebnu punomoć za naplatu budućih mjesečnih iznosa invalidnina, pa je zbog svega navedenog zahtjev apelanata u cijelosti odbijen kao neosnovan.

34. Apelanti su podnijeli zahtjev za vanredno preispitivanje navedenih presuda Kantonalnog suda. Vrhovni sud je osporenim presudama djelimično preinačio rješenja Kantonalnog suda i odbacio prvi dio zahtjeva za zaštitu sloboda i prava pojedinaca zajamčenih Ustavom F BiH. Istom presudom, Vrhovni sud je potvrdio rješenja Kantonalnog suda, kojim je odbijen drugi dio zahtjeva. Vrhovni sud je, po pitanju prvog dijela zahtjeva, zaključio da je povreda prava apelanata čija je zaštita tražena već utvrđena Odlukama Ustavnog suda AP-1502/18 i AP-5209/17, pa bi u situaciji udovoljavanja postavljenom zahtjevu Kantonalni sud došao u situaciju da ponovno odlučuje o nečemu o čemu je Ustavni sud već donio odluku, odnosno da nalaže mjere za izvršenje Odluka Ustavnog suda, što ni u kom slučaju ne spada u nadležnost tog suda. Vezano za drugi dio zahtjeva Vrhovni sud je ocijenio da je Federalni ministar bio ovlašten za donošenje konkretne Upute i da je pravilan stav prvostepenog suda da se postojeća punomoć u predmetima apelanata odnosi na primanje na račun punomoćnika dospjelog, a neisplaćenog novčanog potraživanja u konkretnom postupku, a da se za buduće mjesečne iznose invalidnine mora pribaviti posebna punomoć. Apelacioni navodi

35. U svim se apelacijama apelanti pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Europske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Imajući u vidu da postoje i razlike u pojedinim apelacionim navodima, Ustavni sud je, nakon što je razmotrio svaku pojedinačnu apelaciju, zaključio da svi apelanti, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da su pogrešno primijenjeni pozitivno-pravni propisi. Apelanti smatraju da Federalno ministarstvo branitelja godinama ograničava apelantima naplatu zaostalih invalidnina i troškova postupka. Takođe, apelanti smatraju da je Uputa od 13. jula 2018. godine nezakonita, te da nema obavezujući karakter i da se ne može primijeniti prilikom donošenja bilo kakvih odluka niti prilikom vršenja isplata novčanih sredstava na račun njihovog punomoćnika. Osim toga, smatraju da su konkretni postupci u kojem su donesene osporene odluke trajali nerazumno dugo i traže da im se dosudi nematerijalna šteta zbog nerazumno dugih trajanja postupaka.

36. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud takođe ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

37. U vezi sa apelacionim navodima, Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje da prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji, sa dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99 i Khundunts protiv Azerbejdžana, Odluka od 26. februara 2019. godine, stav 32. te Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02 i Dumlu protiv Turske, Odluka od 20. aprila 2021. godine, stav 27), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava.

38. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja su se apelanti pozvali u svim pojedinačnim apelacijama odnose na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili pozitivno-pravne propise. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da je, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prvenstveno na domaćim organima, naročito sudovima, da rješavaju probleme tumačenja domaćih zakona. Evropski sud ne treba postupati kao sud „četvrte instance“, te stoga neće prema članu 6. stav 1. Evropske konvencije dovoditi u pitanje ocjenu domaćih sudova, osim ako se njihova utvrđenja mogu smatrati proizvoljnim ili očigledno nerazumnim (vidi, Evropski sud, Ašćerić protiv Bosne i Hercegovine, odluka od 17. decembra 2019. godine, stav 23.). Ovakvu praksu dosljedno prati i Ustavni sud u svojim brojnim odlukama (vidi, između ostalih, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05, tačka 23).

39. Na osnovu činjenica konkretnih predmeta, koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz apelacionih navoda, Ustavni sud smatra da je Vrhovni sud, u obrazloženjima odluka osporenih pojedinačnim apelacijama, dao detaljne i jasne razloge za svoja odlučenja, u čemu Ustavni sud ne nalazi proizvoljnost. Također, Ustavni sud smatra da u konkretnim slučajevima nema ništa iz čega bi se moglo zaključiti da je u provedenim postupcima prekršena neka procesna garancija iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije na štetu apelanata, uključujući i pravo na suđenje u razumnom roku, niti da je došlo do miješanja u njihovo pravo na imovinu iz člana II/3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju, na način koji bi vodio utvrđivanju kršenja tog prava, niti su apelanti pružili dokaze iz kojih bi se moglo zaključiti suprotno. Pri tome, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već rješavao isto ili slično činjenično i pravno pitanje, te da u vezi s tim nije utvrdio kršenje ustavnih prava (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP 2865/20 od 20. aprila 2022. godine, AP-3035/21 od 8. juna 2022. godine i AP- 2597/21 od 8. juna 2022. godine dostupne na www.ustavnisud.ba).

40. S obzirom na navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju "opravdan zahtjev" u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

41. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

42. U odnosu na zahtjev apelanata da im se odredi naknada nematerijalne štete zbog dužine trajanja postupaka, Ustavni sud podsjeća da prema članu 74. Pravila Ustavnog suda izuzetno može odredi naknadu nematerijalne štete u posebnim slučajevima kršenja ustavnih prava, a kako su u konkretnim slučajevima apelacije odbačena zbog toga što su prima facie neosnovane, to apelantima ne pripada pravo na naknadu nematerijalne štete.

43. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2461/22 (I. M. i drugi) | Sudska praksa | Aktio