Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-224/21 (F. J.)
Odluka donesena 18. 10. 2022.
- Apelacija preuranjena
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-224/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
18. 10. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 18. oktobra 2022. godine, u predmetu broj AP-224/21, rješavajući apelaciju Franje Josipovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tač. l) i m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14),
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Franje Josipovića podnesena zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske po zahtjevu za vanredno preispitivanje Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 11 0 U 025482 19 U od 15. decembra 2020. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Franjo Josipović protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 11 0 U 025482 19 U od 15. decembra 2020. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Franjo Josipović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Dugog Sela - Republika Hrvatska, podnio je 18. januara 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 11 0 U 025482 19 U od 15. decembra 2020. godine. Apelant je 22. februara 2021. godine i 18. jula 2022. godine dopunio apelaciju dostavljanjem određene dokumentacije.
2. Rješenjem Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske – Filijala Banjaluka (u daljnjem tekstu: Filijala) broj 1021481865 od 4. jula 2018. godine odbijen je apelantov zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Tim rješenjem zamijenjeno je privremeno rješenje Filijale isti broj od 23. marta 2016. godine.
3. Apelant je podnio zahtjev za poništavanje, po pravu nadzora, rješenja Filijale od 4. jula 2018. godine. Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske (u daljnjem tekstu Fond) je rješenjem broj 1021481865 je rješenjem od 5. avgusta 2019. godine odbio zahtjev.
4. Okružni sud je presudom broj 11 0 U 025482 19 U od 15. decembra 2020. godine odbio kao neosnovanu tužbu koju je apelant podnio protiv rješenja Fonda.
5. Apelant je Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) podnio zahtjev za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda. Prema stanju u spisu, postupak po tom zahtjevu je u toku.
6. Apelant tvrdi da mu je osporenom presudom povrijeđeno pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pored toga, smatra da mu je zbog dužine trajanja postupka u kojem je donesena osporena odluka povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao segment prava na pravično suđenje. Shodno tome, traži naknadu nematerijalne štete.
Relevantni propisi
7. Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku ( „Službeni glasnik RS“, broj 99/20), u relevantnom dijelu glasi:
Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Član 4.
Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku su:
1) zahtjev za ubrzanje postupka, 2) tužba za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Nadležnost za odlučivanje Član 6.
(1) Zahtjev za ubrzanje postupka podnosi se sudu pred kojim se vodi postupak.
(2) O zahtjevu iz stava 1. ovog člana odlučuje predsjednik suda, a ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda, o zahtjevu za ubrzanje postupka odlučuje zamjenik predsjednika suda.
(3) Postupak koji se vodi po odredbama ovog zakona je jednostranački i sprovodi se bez održavanja ročišta.
(4) Na pitanja postupka o odlučivanju o zahtjevu za ubrzanje postupka koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje vanparnični postupak.
Vrste pravičnog zadovoljenja Član 19.
Pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može se ostvariti:
1) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku, 2) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade, 3) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, 4) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku.
Član 21.
(1) Tužbu za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku (u daljem tekstu:
tužba) može podnijeti tužilac koji je prethodno nadležnom sudu podnio zahtjev za ubrzanje postupka.
(2) Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se Vrhovnom sudu, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema pravosnažne odluke donesene po zahtjevu stranke za ubrzanje postupka.
Stupanje na snagu Član 35.
Ovaj zakon objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske“, a stupa na snagu 1. januara 2021. godine.
8. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tač. l) i m) Pravila Ustavnog suda.
9. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tač. l) i m) Pravila Ustavnog suda glase:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.
Neiscrpljivanje pravnih lijekova
10. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispunio formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).
11. U skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno da razmatra apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje konkretnih predmeta, odnosno činjenicu da se apelacija u jednom dijelu odnosi na dužinu trajanja konkretnog postupka, Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju nisu stekli uslovi za izuzetnu dopustivost apelacije u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda. Naime, apelacija je podnesena nakon 1. januara 2021. godine, odnosno nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“, broj 99/20; stupio na snagu 1. januara 2021. godine), koji propisuje pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj. Ustavni sud smatra da Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj predstavlja efektivan pravni lijek koji apelanti, u skladu sa principom supsidijarnosti, trebaju iskoristiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-148/21 od 16. marta 2021. godine, tačka 12., dostupna na internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).
12. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da apelant nije, shodno odredbama člana 6. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, prije podnošenja apelacije podnio redovnom sudu pred kojim se vodi postupak zahtjev za ubrzanje postupka sa ciljem zaštite svog prava na suđenje u razumnom roku, odnosno propustio je da iscrpi efikasne pravne lijekove propisane navedenim zakonom, pa se podnesena apelacija ne može razmatrati.
Preuranjenost
13. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
14. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je apelant protiv osporene presude Okružnog suda podnio zahtjev za vanredno preispitivanje, a da nije, u skladu da članom 21. stav (6) Pravila Ustavnog suda, obavijestio Ustavni sud da je postupak po tom zahtjevu okončan.
15. Ustavni sud podsjeća da je relevantnim odredbama Zakona o upravnim sporovima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 109/05 i 63/11) propisana mogućnost da se protiv pravosnažne odluke donesene u upravnom sporu može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke zbog povrede materijalnog prava ili povrede procesnog prava koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. Zbog toga je u konkretnom slučaju apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o izjavljenom pravnom lijeku. Nakon donošenja odluke o zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke, nezavisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju, u kojoj je dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8. ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda
16. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tač. l) i m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, odnosno ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke
17. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić