Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3722/22 (D.B.)
Odluka donesena 18. 10. 2022.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3722/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
18. 10. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 18. oktobra 2022. godine, u predmetu broj AP-3722/22, rješavajući apelaciju koju je podnio D. B., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio D. B.
protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 009-0-SU-22- 000760 od 19. septembra 2022. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. D. B. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Denisa Gačanin advokat iz Sarajeva, podnio je 28. septembra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 009-0-SU-22-000760 od 19. septembra 2022. godine. Takođe, apelant je podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud „naložio Kantonalnom sudu da odloži postupanje u predmetu broj 65 0 K 519870 22 Kžk 2 do donošenja odluke o apelaciji“.
2. Rješenjem Kantonalnog suda od 19. septembra 2022. godine odbijen je kao neosnovan zahtjev apelantovog branioca za izuzeće predsjednika vijeća (sudije A.Z.) i članova vijeća (sudija Ž.K. i J.R.) u krivičnom postupku koji se pred tim sudom vodi protiv apelanta u predmetu broj 65 0 K 519870 22 Kžk 2. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da je kolegij tog suda, na sjednici održanoj 19. septembra 2022. godine, razmotrio zahtjev apelantovog branioca za izuzeće navedenih sudija, kao i izjave tih sudija, te je zaključio da je zahtjev neosnovan. Naime, Kantonalni sud je naveo da apelantov branilac u zahtjevu nije iznijela razloge, odnosno okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u nepristrasnost sudija, shodno odredbama člana 39. stav (1) tačka
f) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH (u daljnjem tekstu: ZKP FBiH).
3. Apelant se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant, u suštini, ističe da činjenica da su navedene sudije „izrazili mišljenje o krivnji apelanta“ zasigurno ukazuje na dovoljne razloge za sumnju apelanta u nepristrasnost sudija čije je izuzeće tražio.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
5. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
6. Ustavni sud zapaža da je osporenim rješenjem Kantonalnog suda odbijen kao neosnovan apelantov zahtjev za izuzeće predsjednika vijeća i članova vijeća u krivičnom postupku koji se protiv apelanta vodi pred tim sudom i koji je, dakle, u toku. U vezi s navedenim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već usvojio jasan stav da se na pitanje da li apelant ima, ili da li će imati pravično suđenje pred redovnim sudovima, ne može odgovoriti dok je postupak u toku. U skladu sa praksom Ustavnog i Evropskog suda, pitanje da li je poštovano načelo pravičnog suđenja treba sagledati na osnovu postupka u cijelosti. S obzirom na složenost krivičnog postupka, eventualni procesni propusti i nedostaci koji se pojave u jednoj fazi postupka mogu biti ispravljeni u nekoj od narednih faza istog tog postupka. Slijedeći navedeno, nije moguće, u načelu, utvrditi da li je krivični postupak bio pravičan dok se postupak pravosnažno ne okonča (vidi, Evropski sud, Barbera, Meeseque i Jabardo protiv Španije, presuda od 6. decembra 1988. godine, Serija A, broj 146, stav 68, i Ustavni sud, Odluka broj U 63/01 od 27. juna 2003. godine, tačka 18, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 38/03). Imajući navedeno u vidu, te činjenicu da je krivični postupak protiv apelanta u toku, Ustavni sud smatra da je apelacija preuranjena (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-3185/21 od 16. decembra 2021. godine, dostupna na Internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).
7. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić