Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2150/22 (A. K. i drugi)

Odluka donesena 18. 10. 2022.

  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2150/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

18. 10. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 18. oktobra 2022. godine, u predmetu broj AP-2150/22, rješavajući apelacije Alibe Korajac i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka m), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine- Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Aliba Korajac zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Okružnim sudom u Banjaluci u predmetu broj 11 0 U 031099 22 U;

Dimitrije Tatić zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Doboju u predmetu broj 85 0 041387 20 P 2;

"VEDI MANI" d.o.o. Prnjavor zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske u predmetu broj 78 0 P 022124 21 Rev;

Ankica Todić zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Banjaluci u predmetu broj 71 0 P 309585 21 P 2;

Milka Jovanović, Jovanka Subotić i Gordana Arsić zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Zvorniku u predmetu broj 83 0 V 003951 17 V 3;

zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-2150/22

1. Aliba Korajac (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Kostajnice, koju zastupa Mustafa Alić, advokat iz Advokatskog društva "ALIĆ-BEDAK & SARADNICI" d.o.o. Tešanj, podnijela je 10. juna 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Okružnim sudom u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) u predmetu broj 11 0 U 031099 22 U.

2. Rješenjem Komisije za implementaciju člana 152. Zakona o radu od 29. oktobra 2021. godine odbijen je apelantičin zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu. Rješenjem Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite RS (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) broj 16-126-831/21 od 26. januara 2022. godine odbijena je kao neosnovana apelantičina žalba izjavljena protiv navedenog rješenja.

3. Apelantica je navela da je 22. februara 2022. godine protiv navedenog rješenja Ministarstva podnijela tužbu Okružnom sudu, te da je postupak u toku.

2. AP-2370/22

4. Dimitrije Tatić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Osječana, kojeg zastupa Dušan Todorović advokat iz Doboja, podnio je 24. juna 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Doboju (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj 85 0 041387 20 P 2.

5. Tužilac (Penzijski rezervni fond Republike Srpske a.d. Banjaluka) je 3. septembra 2013. godine podnio Osnovnom sudu tužbu protiv apelanta radi obaveznog zaključenja ugovora o prodaji akcija.

6. Prema stanju spisa, postupak je u toku pred Osnovnim sudom.

3. AP-3006/22

7. "VEDI MANI" d.o.o. Prnjavor (u daljnjem tekstu: apelant) iz Prnjavora, kojeg zastupa Zajednička advokatska kancelarija "PUCAR" iz Banjaluke, podnio je 29. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) u predmetu broj 78 0 P 022124 21 Rev.

8. Presudom Osnovnog suda u Prnjavoru broj 78 0 P 022124 19 P 3 od 24. jula 2020. godine, koja je potvrđena Presudom Okružnog suda u Banjaluci broj 78 0 P 022124 20 Gž 3 od 14. septembra 2021. godine, odbijen je kao neosnovan apelantov tužbeni zahtjev (pobliže opisan u izreci prvostepene presude). Vrhovni sud je presudom od 18. aprila 2022. godine djelimično uvažio apelantovu reviziju i preinačio obje nižestepene odluke, na način pobliže opisan u izreci navedene presude.

9. Apelant je naveo da je 14. juna 2022. godine podnio Vrhovnom sudu zahtjev za donošenje dopunske presude, te da je postupak u toku.

4. AP-3317/22

10. Ankica Todić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banjaluke, koju zastupa Svetozar Davidović advokat iz Banjaluke, podnijela je 22. avgusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovni sud u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj 71 0 P 309585 21 P 2.

11. Apelantica je 11. jula 2019. godine podnijela Osnovnom sudu tužbu protiv tuženog (Grad Banjaluka) radi isplate po osnovu faktičke eksproprijacije.

12. Prema stanju spisa, postupak je u toku pred Osnovnim sudom.

5. AP-3754/22

13. Milka Jovanović iz Zvornika, Jovanka Subotić iz Siriga i Gordana Arsić iz Zemuna (u daljnjem tekstu: apelantice), koje zastupa Radivoje Lazarević advokat iz Zvornika, podnijele su 30. septembra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Zvorniku (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj 83 0 V 003951 17 V 3.

14. Predlagatelj (M.R.) je 13. jula 2001. godine podnio Osnovnom sudu prijedlog za diobu nekretnine protiv apelantica kao protivnika predlagatelja.

15. Prema stanju spisa, postupak je u toku pred Osnovnim sudom.

16. S obzirom da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-2150/22.

17. Apelanti smatraju da im je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u konkretnim postupcima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), dok apelant u predmetu broj AP-3006/22 smatra da je došlo do povrede i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Relevantni propisi

18. Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku ( „Službeni glasnik RS“ broj 99/20), u relevantnom dijelu glasi:

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Član 4.

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku su:

1) zahtjev za ubrzanje postupka, 2) tužba za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Nadležnost za odlučivanje Član 6.

(1) Zahtjev za ubrzanje postupka podnosi se sudu pred kojim se vodi postupak. (2) O zahtjevu iz stava 1. ovog člana odlučuje predsjednik suda, a ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda, o zahtjevu za ubrzanje postupka odlučuje zamjenik predsjednika suda.

(3) Postupak koji se vodi po odredbama ovog zakona je jednostranački i sprovodi se bez održavanja ročišta.

(4) Na pitanja postupka o odlučivanju o zahtjevu za ubrzanje postupka koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje vanparnični postupak.

Vrste pravičnog zadovoljenja Član 19.

Pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može se ostvariti:

1) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku, 2) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade, 3) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, 4) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku.

Član 21.

(1) Tužbu za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku (u daljem tekstu: tužba) može podnijeti tužilac koji je prethodno nadležnom sudu podnio zahtjev za ubrzanje postupka.

(2) Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se Vrhovnom sudu, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema pravosnažne odluke donesene po zahtjevu stranke za ubrzanje postupka.

Stupanje na snagu Član 35.

Ovaj zakon objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske“, a stupa na snagu 1. januara 2021. godine.

19. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.

20. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispunio formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).

21. U skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno da razmatra apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje konkretnih predmeta, odnosno činjenicu da se apelacije odnose na dužinu trajanja postupaka, Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju nisu stekli uslovi za izuzetnu dopustivost apelacija u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, budući da su apelacije podnesene nakon 1. januara 2021. godine, odnosno nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“ broj 99/20; stupio na snagu 1. januara 2021. godine), koji propisuje pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj. Naime, Ustavni sud smatra da Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj predstavlja efektivan pravni lijek koji apelanti, u skladu sa principom supsidijarnosti, trebaju iskoristiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-148/21 od 16. marta 2021. godine, tačka 12., dostupna na internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).

22. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da apelanti nisu, shodno odredbama člana 6. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, prije podnošenja apelacije podnijeli redovnim sudovima pred kojima se vode postupci zahtjev za ubrzanje postupka sa ciljem zaštite njihovog prava na suđenje u razumnom roku, odnosno propustili su da iscrpe efikasne pravne lijekove propisane navedenim zakonom, pa se podnesene apelacije ne mogu razmatrati.

23. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

24. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2150/22 (A. K. i drugi) | Sudska praksa | Aktio