Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2213/22 (S. T. i drugi)
Odluka donesena 18. 10. 2022.
- Procesna odluka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2213/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
18. 10. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 18. oktobra 2022. godine, u predmetu broj AP-2213/22, rješavajući apelacije Samira Turnića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine- Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Samir Turnić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 I 855769 20 Gži od 13. aprila 2022. godine;
Goran Ostojić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 75 0 I 052314 21 Gž od 15. aprila 2022. godine;
Banka Srpske a.d. Banja Luka - u stečaju protiv Rješenja Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 61 0 Ip 012216 22 Pž od 26.
maja 2022. godine;
"PLANINA" d.o.o. Banjaluka protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 U 029597 22 Uvp od 13. jula 2022.
godine;
zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-2213/22
1. Samir Turnić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupa Hamdija Veladžić advokat iz Bihaća, podnio je 14. juna 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 I 855769 20 Gži od 13. aprila 2022. godine.
2. Apelant je podnio prijedlog za izvršenje Općinskom sudu u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) na osnovu izvršne isprave, presude Kantonalnog suda u Bihaću od 15. avgusta 2014. godine, protiv izvršenika (F BIH, Vlada F BIH, Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata), radi naplate novčanog potraživanja, predlažući da se izvršenje provede na novčanim sredstvima izvršenika.
3. Rješenjem Općinskog suda od 18. avgusta 2020. godine, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda od 13. aprila 2022. godine, sud se oglasio nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari i odbacio apelantov prijedlog za izvršenje. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da je apelantov prijedlog za izvršenje odbačen iz razloga što je izvršnom ispravom odlučeno o apelantovom pravu iz člana 8. Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica, za čije prinudno izvršenje je nadležan organ uprave u smislu člana 39. navedenog zakona.
2. AP-2690/22
4. Goran Ostojić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ribnika, kojeg zastupa Mišo Golub advokat iz Banjaluke, podnio je 14. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 75 0 I 052314 21 Gž od 15. aprila 2022. godine.
5. Rješenjem Osnovnog suda u Mrkonjić Gradu broj 75 0 I 052314 20 I od 18. maja 2021. godine odbijen je apelantov zahtjev za deblokadu ½ plate na kojoj je određeno izvršenje radi naplate novčanog potraživanja tražioca izvršenja („Todorović transport“ d.o.o. Donji Ribnik).
6. Rješenjem Okružnog suda od 15. aprila 2022. godine odbačena je kao nedozvoljena apelantova žalba podnesena protiv prvostepenog rješenja. U obrazloženju osporenog rješenja Okružni sud je naveo da je prvostepeno rješenje, prema svojoj sadržini, odluka kojom se upravlja izvršnim postupkom, a o kojim pitanjima se odlučuje zaključkom u smislu odredbe člana 2. tačka 7) Zakona o izvršnom postupku. Imajući u vidu da protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek, Okružni sud je odlučio kao u izreci u smislu člana 12. stav (6) Zakona o izvršnom postupku.
3. AP-3137/22
7. Banka Srpske a.d. Banjaluka - u stečaju (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banjaluke, koju zastupa Goran Radivojac advokat iz Banjaluke, podnijela je 8. avgusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Višeg privrednog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Viši privredni sud) broj 61 0 Ip 012216 22 Pž od 26. maja 2022. godine.
8. Rješenjem Okružnog privrednog suda u Istočnom Sarajevu broj 61 0 Ip 012216 21 Ip 2 od 21. decembra 2021. godine, koje je potvrđeno rješenjem Višeg privrednog suda od 26. maja 2022. godine, odbačen je kao nedozvoljen apelantičin prigovor izjavljen protiv zaključak tog suda od 25. avgusta 2021. godine. U obrazloženju osporenog rješenja Viši privredni sud je naveo da protiv zaključka, koji predstavlja odluku suda kojom se upravlja izvršnim postupkom, nije dozvoljen pravni lijek u smislu odredbe člana 12. stav (6) Zakona o izvršnom postupku. S obzirom na to, Okružni sud je zaključio da je prvostepeni sud pravilno odbacio kao nedozvoljen apelantičin prigovor u smislu člana 12. stav (6) Zakona o izvršnom postupku.
4. AP-3447/22
9. "PLANINA" d.o.o. Banjaluka (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banjaluke, podnijela je 5. septembra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 11 0 U 029597 22 Uvp od 13. jula 2022. godine.
10. Rješenjem Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 11 0 U 029597 21 U od 12. aprila 2021. godine odbačena je apelantičina tužba podnesena radi poništenja rješenja tuženog (Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske), iz razloga što ju je podnijelo neovlašteno lice.
11. Vrhovni sud je presudom od 13. jula 2022. godine odbio apelantičin zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Okružnog suda od 12. aprila 2021. godine. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je naveo da je tuženi po zahtjevu koncesionara („Integral inžinjering“ a.d. Banjaluka) donio osporeni akt u postupku u kom se utvrđuje ispunjenost uslova za izvođenje rudarskih radova i odobrava njihovo izvođenje, u smislu člana 34. stav (3) Zakona o rudarstvu. U vezi s tim, Vrhovni sud je naveo da u navedenom postupku, izuzev koncesionara, ne mogu učestvovati treća lica, slijedom čega je zaključio da je prvostepeni sud pravilno odbacio apelantičinu tužbu jer ju je podnijelo neovlašteno lice u smislu člana 22. tačka 1. Zakona o upravnim sporovima.
12. S obzirom da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-2213/22.
13. Apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), dok apelanti u predmetu broj AP-2213/22 i AP-3447/22 ističu i povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, a apelant u predmetu broj AP-2690/22 smatra da je povrijeđeno i pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.
14. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
15. U vezi sa navodima apelanata o kršenju prava na pravično suđenje, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da apelanti osporavaju odluke kojima su redovni sudovi odlučivali samo o procesnim pitanjima, tj. o procesnoj dopustivosti prijedloga za izvršenje, žalbe, prigovora i tužbe koje su apelanti podnosili u konkretnim postupcima. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnim slučajevima nije raspravljano o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Takođe, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o pravu apelanata na „imovinu“ u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, na koje pravo su se pozvali apelanti u predmetima br. AP-2213/22 i AP-3447/22, već samo o procesnom pitanju, kako je to već navedeno.
16. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Europske konvencije, te član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i član
1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju nisu primjenjivi u konkretnim slučajevima, pa slijedi da su navodi apelanata u vezi sa povredom prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Konačno, s obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da su i apelantovi navodi o povredi člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, u predmetu broj AP-2690/22, takođe, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
17. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
18. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić