Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2992/22 (N. G.)
Odluka donesena 18. 10. 2022.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Postupak upisa u sudski registar
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2992/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
18. 10. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 18. oktobra 2022. godine, u predmetu broj AP-2992/22, rješavajući apelaciju koju je podnio Nedeljko Glamočak, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
– Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Nedeljko Glamočak protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 11 0V 025385 22 Gž 3 od 3. juna 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Nedeljko Glamočak (u daljnjem tekstu: apelant) iz Kotor Varoša, podnio je 28. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 11 0V 025385 22 Gž 3 od 3. juna 2022. godine.
2. Rješenjem Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj F-1-202/04 od 6. septembra 2021. godine, koje je potvrđeno rješenjem Okružnog suda od 3. juna 2022. godine, odobren je upis promjena u jedinstvenom registru udruženja građana Osnovnog suda, promjena lica ovlaštenog za zastupanje i predstavljanje Lovačkog udruženja „Uzlomac“ Kotor Varoš (u daljnjem tekstu: Udruženje), na način pobliže označen prvostepenim rješenjem. U obrazloženju rješenja Okružni sud je, u bitnom, naveo da je prvostepeni sud provjerio postojanje formalnih i materijalnih uslova za upis promjene lica ovlaštenog za zastupanje i predstavljanje Udruženja u sudski registar. U vezi s tim, Okružni sud je ukazao da je prvostepeni sud utvrdio da je zahtjev za upis navedene promjene u konkretnom slučaju podnesen u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske i u skladu sa odredbama Statuta Udruženja. Stoga, Okružni sud je zaključio da su neosnovani apelantovi navodi kojima je tvrdio suprotno.
3. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Takođe ističe da je u postupku došlo do kršenja člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju (opšta zabrana diskriminacije).
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
5. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na webstranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Takođe, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta ukazao da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudski registar tiče određivanja građanskih prava, te je zaključio da je sudski registar – registar podataka i da se u takvom postupku ne odlučuje o sticanju ili gubitku prava učesnika, zbog čega član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. Evropske konvencije nije primjenjiv na taj postupak (vidi npr. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP 146/05 od 20. decembra 2005. godine, Odluka o dopustivosti broj AP 1455/12 od 17. juna 2015. godine i Odluka o dopustivosti broj AP 3850/16 od 18. jula 2017. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).
6. Ustavni sud smatra da je njegova dosadašnja praksa u vezi sa upisom u sudski registar primjenjiva i na konkretan predmet koji se tiče upisa promjena u jedinstveni registar udruženja građana Osnovnog suda. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom postupku, u kojem je odlučivano o upisu promjene lica ovlaštenog za zastupanje i predstavljanje Udruženja u jedinstvenom registru udruženja građana Osnovnog suda, nije odlučivalo o apelatovim građanskim pravima i obavezama, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za apelantova prava i obaveze, niti se odlučivalo o imovinskim pravima apelanta iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su navodi apelanta o povredi prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP- 1963/19 od 28. januara 2020. godine, dostupna na Internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
7. U pogledu apelantovih navoda o kršenju člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, Ustavni sud ukazuje da navedeni član sadrži opšti princip zabrane diskriminacije i garantuje uživanje svih prava određenih zakonom bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je pol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da apelant osporava odluku kojom nije odlučivano o apelantovom meritornom pravu zasnovanom na zakonu, već o tome da li su ispunjeni uslovi propisani relevantnim odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske da se izvrši promjena upisa u sudskom registru udruženja građana. Imajući u vidu navedeno, slijedi da osporena odluka ne pokreće pitanje povrede prava zaštićenih članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, pa je apelacija i u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić