Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2307/22 (S. S.-O. i B. P.)
Odluka donesena 02. 11. 2022.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2307/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
02. 11. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 2. novbembra 2022. godine, u predmetu broj AP-2307/22, rješavajući apelacije koje su podnijeli Sanja Stanimirović-Ostojić i Branko Petrić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli Sanja Stanimirović-Ostojić i Branko Petrić protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 035151 20 U od 21. aprila 2022. godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-2307/22
1. Sanja Stanimirović-Ostojić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vlasenice, podnijela je 20. juna 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 U 035151 20 U od 21. aprila 2022. godine i Odluke Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predstavnički dom) o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK) broj 01-50-1-649/20 od 11. marta 2020. godine.
2. AP-2308/22
2. Branko Petrić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Dervente, podnio je 20. juna 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Suda BiH broj S1 3 U 035151 20 U od 21. aprila 2022. godine i Odluke Predstavničkog doma o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije članova CIK-a od 11. marta 2020. godine.
3. Osporenom presudom Suda BiH od 21. aprila 2022. godine odbijena je tužba apelanata podnijeta protiv Odluke Predstavničkog doma o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije članova CIK-a od 11. marta 2020. godine. U obrazloženju osporene odluke, Sud BiH je, između ostalog, naveo da je osporena odluka Predstavničkog doma zakonita i pravilna, s obzirom na to da je članom 2.5 stav (6) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine propisano da Predstavnički dom imenuje članove CIK-a sa liste kandidata koju mu dostavi Komisija za izbor imenovanje, a ako se ova lista ne dostavi u roku od 30 dana prije isteka mandata CIK-a, kao što je to u konkretnom slučaju riječ, Predstavnički dom je ovlašten da sam predlaže i imenuje članove CIK-a.
4. S obzirom na to da obje navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, shodno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2307/22.
5. Apelanti smatraju da im je osporenom presudom Suda BiH povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Pored toga, apelanti smatraju da je u konkretnom slučaju, zbog toga što je navedena odluka Predstavničkog doma stupila na snagu danom donošenja, došlo do povrede člana IV/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da odluke Parlamentarne skupštine neće stupiti na snagu prije nego što budu objavljene. Konačno, apelantica u apelaciji AP-2307/22 ističe da je u postupku došlo do kršenja zabrane diskriminacije po političkoj osnovi iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. Ustavni sud najprije mora odgovoriti na pitanje da li se osporenom presudom Suda BiH odlučivalo o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata, odnosno da li se odlučivalo o osnovanosti „krivične optužbe“ protiv apelanata. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da se osporenom presudom odlučivalo o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije članova CIK-a. Dakle, osporenom odlukom se nije odlučivalo o „građanskim pravima i obavezama“ apelanata niti o osnovanosti „krivične optužbe“ protiv njih u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Iz toga slijedi da je apelacija u odnosu na navodnu povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti, broj AP-5236/13 od 13. januara 2015. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba).
8. S obzirom na zaključak Ustavnog suda da su navodi apelanata u pogledu prava na pravično suđenje, tj. navodi koji se tiču suštine stvari, ratione materiae, Ustavni sud smatra da je bez značaja procedura u kojoj je donijeta odluka Predstavničkog doma, pa su i njihovi navodi o povredi člana IV/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. U odnosu na navode o kršenju zabrane diskriminacije, Ustavni sud podsjeća da je prema praksi Evropskog suda, koju Ustavni sud dosljedno podržava, zabrana diskriminacije iz člana 14. Evropske konvencije akcesorno pravo. To znači da taj član ne osigurava nediskriminaciju kao nezavisno i samostalno pravo, već se, prema tom članu, na diskriminaciju može pozvati samo u vezi sa uživanjem prava i sloboda garantiranih Evropskom konvencijom. Budući da je apelantica navela da je diskriminisana po političkoj osnovi u vezi sa pravom na pravično suđenje, te imajući u vidu da je već utvrđeno da je apelacija u tom dijelu ratione materiae nedopustiva, slijedi da je i navod o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s pravom na pravično suđenje, istaknut u apelaciji AP-2307/22, također ratione materiae inkompatibilan sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić