Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3448/22 (Š. H. i R. Š.)

Odluka donesena 02. 11. 2022.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Ponavljanje postupka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3448/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

02. 11. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 2. novembra 2022. godine, u predmetu broj AP-3448/22, rješavajući apelacije koje su podnijeli Šemsudin Hodžić i Rizah Škiljo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Šemsudin Hodžić protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 008245 22 Kž 15 od 6. jula 2022. godine;

Rizah Škiljo protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 K 022979 22 Kž 4 od 2. avgusta 2022. godine;

zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-3448/22

1. Šemsudin Hodžić (u daljnjem tekstu: apelant) koji se trenutno nalazi na izdržavanju kazne u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zavod BiH), kojeg zastupa Senada Mirojević advokat iz Sarajeva, podnio je 5. septembra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 2 K 008245 22 Kž 15 od 6. jula 2022. godine.

2. Rješenjem Suda BiH od 14. juna 2022. godine, koje je potvrđeno rješenjem tog suda od 6. jula 2022. godine, odbačen je apelantov zahtjev za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom Suda BiH od 22. aprila 2014. godine. U obrazloženju osporene odluke Sud BiH je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani članom 327. stav (1) tačka e) Zakona o krivičnom postupku BiH (u daljnjem tekstu: ZKP BiH), o čemu je dao detaljno obrazloženje.

2. AP-3497/22

3. Rizah Škiljo (u daljnjem tekstu: apelant) koji se trenutno nalazi na izdržavanju kazne u Zavodu BiH, podnio je 6. septembra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 K 022979 22 Kž 4 od 2. avgusta 2022. godine.

4. Rješenjem Suda BiH od 13. jula 2022. godine, koje je potvrđeno rješenjem tog suda od 2. avgusta 2022. godine, odbijen je apelantov zahtjev za ponavljanje postupka okončanog presudom Suda BiH od 3. aprila 2014. godine, preinačene presudom tog suda od 7. jula 2017. godine. U obrazloženju osporene odluke Sud BiH je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani članom 327. stav (1) tačka c) ZKP BiH (omaškom navedeno člana 321. stav (1) tačka c) ZKP BiH), o čemu je dao detaljno obrazloženje.

5. S obzirom na to da obje navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, shodno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-3448/22.

6. Apelanti se u obje apelacije pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i povredu prava na efikasan pravni lijek iz člana

13. Evropske konvencije. Pored toga, apelant se u apelaciji AP-3497/22 pozvao i na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i ističe da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

8. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava, kao i na svoju praksu da se garancije prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije ne primjenjuju na postupak povodom zahtjeva za ponavljanje postupka, jer se u tom postupku samo odlučuje o ispunjenosti zakonskih uslova da se dozvoli ponavljanje pravosnažno okončanog postupka, a ne odlučuje se o „osnovanosti krivične optužbe“ protiv apelanta (vidi, između ostalih, Odluke Ustavnog suda, AP-1206/10 od 15. juna 2010. godine i AP-781/11 od 20. aprila 2011. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). U konkretnom slučaju, postupci po zahtjevima apelanata u kojim se odlučivalo isključivo o tome jesu li ili ne ispunjeni uslovi za ponavljanje pravosnažno okončanih postupaka, ne ulaze u obim prava na pravično suđenje u smislu člana 6. Evropske konvencije. Iz navedenog proizlazi da su navodi o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. Osim toga, Ustavni sud ukazuje da se osporenom odlukom nije odlučivalo ni o imovinskim pravima iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, na koja se pozvao apelant u predmetu broj AP-3497/22. Stoga, Ustavni sud smatra da su ovi apelantovi navodi također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o povredi prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, odnosno kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornih prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, koji su istaknuti u obje apelacije, odnosno u predmetu broj AP- 3497/22 ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3448/22 (Š. H. i R. Š.) | Sudska praksa | Aktio