Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3269/22 (N. P.)
Odluka donesena 19. 01. 2023.
- Zastara
- Nije krivična optužba
- Kazna
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3269/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
19. 01. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman, Zlatko M. Knežević i Helen Keller i sudije Seada Palavrić, Angelika Nussberger i Ledi Bianku, u predmetu broj AP-3269/22, na sjednici održanoj 19. januara 2023. godine, rješavajući apelaciju koju je podnio Nikola Prolić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Nikola Prolić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 72 0 K 057067 22 Iksž od 15. jula 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Nikola Prolić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gradiške, kojeg zastupa Zajednička advokatska kancelarija Mile Kovačević i Dajana Kojić iz Gradiške, podnio je 19. avgusta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 72 0 K 057067 22 Iksž od 15. jula 2022. godine
2. Rješenjem Osnovnog suda u Gradišci broj 72 0 K 057067 20 Iks 2 od 20. juna 2022. godine, koje je potvrđeno rješenjem Okružnog suda od 15. jula 2022. godine, odbijen je kao neosnovan apelantov zahtjev za utvrđivanje zastarjelosti i obustavu izvršenja kazne zatvora u trajanju od 67 dana. U obrazloženju osporenog rješenja Okružni sud je naveo da iz spisa konkretnog predmeta proizlazi da je aktom prvostepenog suda od 30. aprila 2020. godine, kojim je apelant pozvan da se javi u Kazneno-popravni zavod u Banjaluci 25. maja 2020. godine, prekinut tok roka zastarjelosti izvršenja kazne zatvora u konkretnom slučaju. Okružni sud je, pozivajući se na odredbe člana 99. Krivičnog zakonika Republike Srpske, zaključio da je neosnovan apelantov zahtjev da se obustavi izvršenje kazne zatvora jer apelant može započeti izdržavanje kazne zatvora prije nastupanja apsolutne zastarjelosti izvršenja izrečene kazne za koju je, prema odredbama povoljnijeg zakona, potrebno šest godina.
3. Apelant se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na slobodu i sigurnost iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
5. Ustavni sud zapaža da se apelant žali da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Član 6. stav 1. Evropske konvencije propisuje da Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu [...]. Član 6. Evropske konvencije, na koji se apelant poziva, garantuje pravičan postupak prilikom „utvrđivanja osnovanosti bilo kakve krivične optužbe“ protiv nekog lica. Naime, samo takvo lice se može smatrati „žrtvom“ u smislu člana 6. Evropske konvencije. U konkretnom slučaju, apelantovi navodi se odnose na postupak utvrđivanja zastarjelosti i obustave izvršenja krivične sankcije izrečene u krivičnom postupku koji je okončan. Dakle, ovi apelantovi navodi se ne odnose na utvrđivanje osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, pa slijedi da su apelantovi navodi u vezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP 1388/16 od 26. oktobra 2016. godine i AP 753/17 od 18. jula 2017. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).
6. Apelant smatra da mu je osporenim rješenjima povrijeđeno i pravo iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da se u postupku pred redovnim sudovima, u kojem je utvrđivano da li su ispunjeni zakonski uslovi za donošenje rješenja kojim se utvrđuje zastara i obustava izvršenja izrečene kazne zatvora, nije odlučivalo o apelantovom pravu na slobodu i sigurnost. Stoga, slijedi da su apelantovi navodi o kršenju člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi mutatis mutandis Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP 4515/16 od 22. maja 2017. godine, dostupna na Internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
7. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić