Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4294/22 (A. S.)

Odluka donesena 28. 04. 2025.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4294/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

28. 04. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 28. aprila 2025. godine, u predmetu broj AP-4294/22, rješavajući apelaciju koju je podnijela Anđa Slavulj, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Anđa Slavulj protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 U 024588 21 Uvp od 31. augusta 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Anđa Slavulj (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Petrinje, koju zastupa Ilija Đakić advokat iz Banjaluke, podnijela je 11. novembra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 11 0 U 024588 21 Uvp od 31. augusta 2022. godine.

2. Rješenjem Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banjaluka (u daljnjem tekstu: Republička uprava), Područna jedinica Laktaši od 14. augusta 2018. godine odbijen je kao neosnovan apelantičin zahtjev za zabilježbu spora na nekretninama koje su pobliže označene u izreci tog rješenja. Rješenjem Republičke uprave od 27. februara 2019. godine odbijena je kao neosnovana apelantičina žalba izjavljena protiv navedenog rješenja. Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 15. juna 2020. godine odbijena je apelantičina tužba podnesena protiv drugostepenog rješenja.

3. Presudom Vrhovnog suda od 31. augusta 2022. godine odbijen je apelantičin zahtjev za vanredno preispitivanje podnesen protiv navedene presude. U obrazloženju, Vrhovni sud je naveo da se spor čiju zabilježbu apelantica traži u zemljišnim knjigama, ne odnosi na povredu apelantičinih zemljišnoknjižnih prava na navedenim nekretninama, niti na uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja. Naime, ukazao je da se navedeni spor odnosi na utvrđivanje suvlasništva na navedenim nekretninama na osnovu zakonskog nasljeđivanja, uz postavljeni obligacionopravni zahtjev za utvrđivanje ništavosti ugovora o kupoprodaji tih nekretnina. S obzirom na to, zaključio je da se u konkretnom slučaju ne radi o činjenicama i okolnostima koje su od utjecaja na raspolaganje nekretninama i koje se trebaju zabilježiti u zemljišnoj knjizi u smislu člana 2. stav 4. Zakona o zemljišnim knjigama.

4. Apelantica navodi da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

6. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje na svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za upis zabilježbe spora nije postupak u kojem se utvrđuju građanska prava ili obveze, jer zabilježba spora u zemljišnim knjigama glede određenih nekretnina, čak i kada se ostvare uvjeti za upis, ne daje nositelju prava upisa bilo kakva vlasnička prava na nekretninama (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-2056/15 od 22. decembra 2016. godine, AP-4671/17 od 11. septembra 2018. godine, AP-2162/20 od 15. jula 2020.godine i AP-2430/21 od 8. septembra 2021.godine, odluke dostupne na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba).

7. Ustavni sud smatra da se ova praksa može primijeniti i na konkretan postupak, jer se u konkretnom postupku nisu utvrđivala građanska prava i obveze apelantice, niti je ishod postupaka bio odlučujući za njena građanska prava i obveze. Iz navedenoga proističe da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav (1) Evropske konvencije nisu primjenjivi, te da su apelantičini navodi o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom postupku, u kojem se odlučivalo o ispunjenosti uslova za upis zabilježbe spora u zemljišnim knjigama, nije odlučivalo ni o apelantičinim imovinskim pravima. Stoga, Ustavni sud smatra da su i apelantičini navodi o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4294/22 (A. S.) | Sudska praksa | Aktio