Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4676/22 (M. M.)
Odluka donesena 23. 03. 2023.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4676/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
23. 03. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman, Zlatko M. Knežević i Helen Keller i suci Seada Palavrić, Angelika Nussberger i Ledi Bianku, na sjednici održanoj 23. marta 2023. godine, u predmetu broj AP- 4676/22, rješavajući apelaciju koju je podnio Mesud Mešić, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Mesud Mešić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 17 0 K 087400 22 Kž od 20. listopada 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Mesud Mešić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, podnio je 7. prosinca 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 17 0 K 087400 22 Kž od 20. listopada 2022. godine. Također, apelant je podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odložio postupak pred Općinskim sudom u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 17 0 K 087400 22 K, do donošenja odluke o apelaciji.
2. Rješenjem Općinskog suda od 23. rujna 2022. godine apelantu je postavljen branitelj po službenoj dužnosti F.M, odvjetnik iz Sanskog Mosta.
3. Rješenjem Kantonalnog suda od 20. listopada 2022. godine odbijena je kao neutemeljena apelantova žalba i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da je u kaznenom postupku koji se vodi protiv apelanta i ostalih optuženih, apelanta branio odvjetnik H.V. Zbog spriječenosti navedenog odvjetnika u obavljanju djelatnosti, Regionalna odvjetnička komora je kao zamjenika imenovala odvjetnika D.V. Također, sud je naveo da je apelant uskratio povjerenje odvjetniku D.V, pa je prvostupanjski sud pozvao apelanta da se izjasni u pogledu branitelja sa liste branitelja po službenoj dužnosti. S obzirom na to da je apelant obavijestio prvostupanjski sud da ostaje kod ranijeg izbora branitelja, odnosno da želi da ga brani odvjetnik H.V, prvostupanjski sud je, izborom putem CMS sistema, apelantu dodijelio branitelja po službenoj dužnosti. U vezi s tim, Kantonalni sud je ukazao da je pravilno prvostupanjski sud zaključio da zbog spriječenosti izabranog odvjetnika kazneni postupak „ne može biti na čekanju u nedogled“ i neodređeno vrijeme. Stoga mu je postavio branitelja po službenoj dužnosti shodno odredbama članka 59. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku.
4. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. U konkretnom slučaju, Ustavni sud, prije svega, mora riješiti pitanje primjenjivosti članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije na konkretan slučaj. Dakle, potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnom postupku odlučivalo o „građanskim pravima ili obvezama“ apelanta, odnosno da li se odlučivalo o osnovanosti „kaznene optužbe“ protiv apelanta. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da se osporenim rješenjima odlučivalo samo o ispunjenosti uvjeta da se apelantu postavi branitelj po službenoj dužnosti. Dakle, osporenom odlukom nije se odlučivalo o apelantovim „građanskim pravima i obvezama“, niti o osnovanosti „kaznene optužbe“ protiv njega u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Iz toga slijedi da je apelacija u odnosu na navodnu povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
7. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere.
9. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić