Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-4819/22 („SA DAGITIM“ d.o.o. Kreševo)
Odluka donesena 08. 02. 2023.
- Privremena mjera - odbijena
Sastav suda
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4819/22
Apelacija
Odluka o privremenoj mjeri
08. 02. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić i potpredsjednici Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 8. februara 2023. godine u predmetu broj AP-4819/22, rješavajući zahtjev „SA DAGITIM“ d.o.o. Kreševo za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 94/14), donio je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Odbija se kao neosnovan zahtjev „SA DAGITIM“ d.o.o.
Kreševo za donošenje privremene mjere.
OBRAZLOŽENJE
1. „SA DAGITIM“ d.o.o. Kreševo (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Nikica Gržić, advokat iz Sarajeva, podnio je 16. decembra 2022. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Ip 481497 22 Pž 4 od 30. novembra 2022. godine. Apelant je od Ustavnog suda zatražio donošenje privremene mjere kojom se odlaže provođenje izvršnih radnji u predmetu Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 Ip 481497 15 Ip, uključujući i isplatu sa depozita Općinskog suda izvršeniku „FEROELEKTRO“ d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu: izvršnik), do donošenja odluke o apelaciji.
Uvodne napomene
2. Apelant je podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršnika na osnovu sudske nagodbe zaključene pred Općinskim sudom u Travniku broj 51 0 Ps 063381 12 Ps od 11. aprila 2013. godine (u daljnjem tekstu: sudska nagodba). Općinski sud je donio rješenje o izvršenju broj 65 0 Ip 481497 15 Ip od 27. januara 2015. godine, kojim je odredio predloženo izvršenje.
3. Izvršni postupak je odlukom Kantonalnog suda prekinut do 10. juna 2020. godine, radi vođenja krivičnog postupka tokom kojeg je bilo zabranjeno raspolagati izvršenikovom imovinom.
4. U nastavku izvršnog postupka, rješenjem Općinskog suda od 21. oktobra 2020. godine odbijen je izvršenikov prigovor protiv rješenja o izvršenju. Nadalje, rješenjem Kantonalnog suda od 10. novembra 2021. godine odbijena je izvršenikova žalba podnesena protiv prethodno navedenog rješenja Općinskog suda.
5. Tokom trajanja postupka, u postupak su, u smislu odredbe člana 73. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP), stupili tražioci izvršenja iz 43 izvršna postupka,.
6. Nakon prodaje izvršenikovih nekretnina u izvršnom postupku i polaganja kupoprodajne cijene u depozit suda, Općinski sud je donio rješenje o dosudi od 2. novembra 2021. godine. Tim rješenjem dosuđene su kupcu izvršenikove nekretnine i naloženo nadležnom zemljišnoknjižnom uredu da izvrši upis promjene prava vlasništva nad nekretninama i brisanje tereta. Osporene odluke
7. Općinski sud je donio rješenje o namirenju broj 65 0 Ip 481497 21 Ip 2 od 12. maja 2022. godine, kojim je odredio da se iz iznosa cijene ostvarene prodajom izvršnikovih nekretnina namiruju apelant i ostali tražioca izvršenja, na način opisan u izreci rješenja. U odnosu na apelanta, određeno je da se apelant namiruje na ime troškova postupka za iznos od 28.194,45 KM, na ime zakonske zatezne kamate za iznos od 3.335.944,272 KM, ugovorene kamate za iznos od 40.369,20 KM i na ime glavnog duga – potraživanja za iznos od 4.092.990,00 KM.
8. U obrazloženju rješenja Općinski sud je naveo da je rješenjem o izvršenju u potpunosti usvojen prijedlog za izvršenje i određeno da se apelantu isplate određeni iznosi na ime glavnog duga i ugovorene kamate, te 60% od zakonske zatezne kamate. Istaknuto je da nije imao dvojbi o visini zakonske zatezne kamate, koja iznosi 3.335.944,272 KM, što predstavlja 60% od obračunate kamate u iznosu od 5.559.907,12 KM. Stoga je Općinski sud zaključio da je u skladu sa čl. 97. i 98. ZIP-a apelanta u cijelosti namirio.
9. Rješenjem Kantonalnog suda broj 65 0 Ip 481497 22 Pž 4 od 30. novembra 2022. godine, odbijena su žalbe i potvrđeno prvostepeno rješenje.
10. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da prvostepeni sud nije povrijedio procesne odredbe prilikom provođenja postupka i donošenja odluke. Dalje je ukazano da je rješenjem o izvršenju, koje je doneseno na osnovu sudske nagodbe kao izvršne isprave, određeno da se apelantu isplate određeni iznosi na ime glavnog duga i ugovorene kamate, te 60% od zakonske zatezne kamate. Stoga je Kantonalni sud ocijenio da je prvostepeni sud donio pravilan zaključak u pogledu namirenja zakonske zatezne kamate. U vezi s tim, obrazloženo je da je prvostepeni sud postupio u skladu sa sudskom nagodbom, tj. izvršnom ispravom. Dalje je obrazloženo da, imajući u vidu načelo formalnog legaliteta, svako drugačije postupanje prvostepenog suda bi značilo preispitivanje zakonitosti izvršne isprave na osnovu koje je određeno izvršenje, što prvostepeni sud nije ni mogao učiniti.
11. Apelant navodi da mu je osporenom odlukom prekršeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), uključujući i pravo na suđenje u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje, i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant smatra da su u konkretnom slučaju prekršene odredbe Zakona o parničnom postupku i ZIP-a, te odredbe Zakona o obligacionim odnosima. Ističe da mu nije dosuđen cjelokupan iznos duga po rješenju o izvršenju, budući da je potraživanje zakonskih zateznih kamata isplaćeno u iznosu od 60%.
12. U zahtjevu za donošenje privremene mjere, apelant navodi da bi Općinski sud trebao preostali dio iznosa kupoprodajne cijene, koji je preostao nakon namirenja tražilaca izvršenja, isplatiti izvršeniku. Dalje navodi da bi isplatom preostalog iznosa izvršeniku, apelantu nastala nenadoknadiva šteta koja se ne može spriječiti drugim raspoloživim mehanizmima. U vezi s tim, apelant ukazuje na općepoznatu činjenicu da je izvršenikova imovina djelomično prodata, računi blokirani i na preostaloj izvršenikovoj imovini upisane hipoteke vjerovnika koji imaju prvenstveni red. Stoga apelant smatra da se, u slučaju usvajanja njegove apelacije, ne bi mogao namiriti iz preostale izvršenikove imovine. Ističe da, s druge strane, zadržavanjem neisplaćenog depozita na računu Općinskog suda, ne bi mogla nastati šteta izvršeniku i trećim licima.
13. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
14. Ustavni sud podsjeća da prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere cijeni isključivo razloge koji su navedeni u članu 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Pri tome, Ustavni sud naglašava da navodi o kršenju apelantovih ustavnih prava tokom postupka koji je rezultirao osporenom odlukom, bez obzira koliko eventualno ozbiljna pitanja pokretali, ne mogu predstavljati, sami po sebi, argument za donošenje privremene mjere. Stoga, apelant mora posebno obrazložiti i dokazati zašto traži donošenje privremene mjere. U konkretnom slučaju, apelant zahtjev za donošenje privremene mjere zasniva na suštinski istim argumentima na kojima zasniva tvrdnju o kršenju prava na pravično suđenje i prava na imovinu. Takve navode Ustavni sud ne može ispitivati u ovoj fazi postupka jer bi time prejudicirao odlučenje o meritumu apelacije. Osim toga, apelantovi navodi da se u slučaju usvajanja apelacije ne bi mogao namiriti iz preostale izvršenikove imovine, sami po sebi ne mogu voditi zaključku o neophodnosti usvajanja zahtjeva za donošenje privremene mjere (vidi mutatis mutandis, Ustavni sud, Odluka o privremenoj mjeri broj AP-6378/18 od 10. januara 2019. godine, tačka 19, dostupna na www.ustavnisud.ba). Stoga, Ustavni sud smatra da je apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere neosnovan.
15. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
16. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kom slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.
17. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić