Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu U-32/22 (Osnovni sud u Banjaluci (sudija Igor Marić))
Odluka donesena 23. 03. 2023.
- Nije dopunjen zahtjev
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
U-32/22
Ocjena ustavnosti
Odluka o dopustivosti
23. 03. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman, Zlatko M. Knežević i Helen Keller i sudije Seada Palavrić, Angelika Nußberger i Ledi Bianku, na sjednici održanoj 23. marta 2023. godine, u predmetu broj U-32/22, rješavajući zahtjev Osnovnog suda u Banjaluci (sudija Igor Marić), na osnovu člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 19. stav (1) tačka f), člana 57. stav (2) tačka a) i člana
58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopušten zahtjev Osnovnog suda u Banjaluci (sudija Igor Marić) za ocjenu ustavnosti člana 10. stav 1.
tačka b) Zakona o sudskim pristojbama („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 73/08, 49/09, 67/13, 63/14, 66/18 i 67/20) sa članom II/4.
Ustava Bosne i Hercegovine i članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zato što je podnosilac zahtjeva propustio da u ostavljenom roku dopuni zahtjev.
Odluku objaviti u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“, „Službenom glasniku Republike Srpske“ i „Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“.
OBRAZLOŽENJE
1. Osnovni sud u Banjaluci (sudija Igor Marić; u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 8. novembra 2022. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 10. stav 1. tačka b) Zakona o sudskim pristojbama („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 73/08, 49/09, 67/13, 63/14, 66/18 i 67/20; u daljnjem tekstu: osporena pravna odredba).
Podnosilac zahtjeva traži od Ustavnog suda da ispita da li je osporena odredba u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Podnosilac zahtjeva navodi da je osporena odredba, prema kojoj su jedinice lokalne samouprave oslobođene plaćanja sudske pristojbe, suprotna članu II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članu 14. Evropske konvencije. Također, navodi da su na taj način fizička i ostala pravna lica dovedena u neravnopravan položaj u odnosu na jedinice lokalne samouprave. Kao primjer ističe da je Grad Banjaluka kao jedinica lokalne samouprave, sa budžetom od 120 miliona KM, oslobođen plaćanja sudske pristojbe, dok je fizičko lice s plaćom od 1.000,00 KM obavezno da plati sudsku pristojbu itd.
2. U zahtjevu za ocjenu ustavnosti podnosilac nije ništa naveo o konkretnom predmetu u kojem „odluka zavisi“ od člana 10. stav 1. Zakona o sudskim pristojbama, odnosno da li je pred sudom predmet u kojem odluka zavisi od toga da li je navedena odredba u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. S obzirom na to, od podnosioca zahtjeva je 18. novembra 2022. godine, u smislu člana 21. stav (4) i člana 22. Pravila Ustavnog suda, zatraženo da dopuni zahtjev u roku od 15 dana i navede predmet koji je bio povod za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti. U ostavljenom roku, koji je istekao 3. decembra 2022. godine, podnosilac zahtjeva nije dopunio zahtjev.
3. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustavni sud je pošao od odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19. stav (1) tačka a), člana 21. stav (4) i člana 22. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda.
4. Član VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.
5. Član 19. stav (1) tačka f) Pravila Ustavnog suda u relevantnom dijelu glasi: Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
f) podnositelj zahtjeva je propustio da u ostavljenom roku dopuni/precizira zahtjev;
6. Član 21. stav (4) Pravila Ustavnog suda u relevantnom dijelu glasi:
(4) Zahtjev iz člana VI/3.c) Ustava treba sadržavati:
a) odredbe iz zakona za kojeg se traži ocjena kompatibilnosti uz naznaku službenog glasila u kojem je zakon objavljen;
b) odredbe Ustava, Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, te zakona Bosne i Hercegovine koji je predmet ocjenjivanja kompatibilnosti, postojanja ili domašaja nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku Ustavnog suda;
c) navode, činjenice i dokaze na kojima se zahtjev zasniva;
d) potpis ovlaštenog lica.
7. Član 22. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda u relevantnom dijelu glasi:
(1) Kada je zahtjev/apelacija upućen Ustavnom sudu nepotpun, u smislu člana 21. ovih pravila, ili ne sadrži podatke neophodne za vođenje postupka, Ustavni sud će zatražiti od podnositelja zahtjeva, odnosno apelanta, da u određenom roku, a najduže u roku od 15 dana od dana prijema poziva za dopunu, te nedostatke otkloni.
(2) Ako podnositelj u roku iz stava (1) ovog člana ne otkloni nedostatke, zahtjev/apelacija će se odbaciti.
8. Ustavni sud podsjeća na stav izražen u Odluci o dopustivosti broj U-9/20 od 26. novembra 2020. godine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj U-9/20 od 26. novembra 2020. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 80/20):
17. […] Ustavni sud ističe da iz teksta člana VI/3.c) Ustava BiH i prakse Ustavnog suda proizlazi da redovni sudovi ne mogu podnijeti zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti bilo kojeg zakona (in abstracto), nego samo zakona koji se odnose na određeni predmet koji se rješava pred redovnim sudom i koji je od odlučujućeg značaja za odluku. U suprotnom, tumačenjem člana VI/3.c) Ustava BiH tako da omogućava bilo kojem sudu da putem ovog postupka pokrene postupak iz člana VI/3.a) ili nekog drugog člana Ustava BiH došlo bi do kršenja odredbe člana VI/3. stav 1. Ustava BiH, kojom je određeno da će Ustavni sud podržavati ovaj Ustav. Naime, Ustav BiH je eksplicitno odredio krug ovlaštenih lica iz člana VI/3.a) koja mogu pokrenuti takav postupak, te nije ostavio bilo kakav prostor za drugačije tumačenje nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.c) Ustava BiH u vezi s tim pitanjem, niti član VI/3.c) Ustava BiH daje Ustavnom sudu ovlaštenje da tim članom promijeni krug ovlaštenih lica iz člana VI/3.a) Ustava BiH.
18. Iz svega navedenog proizlazi da nije ispunjen uvjet iz člana VI/3.c) Ustava BiH jer zahtjev nije podnesen/dopunjen na način da iz njega proizlazi da od njegovog važenja zavisi odluka suda u konkretnom postupku koji se vodi pred tim sudom iz njegove stvarne nadležnosti.
9. Podnosilac zahtjeva nije dostavio bilo kakav podnesak nakon što je Ustavni sud od njega zatražio dopunu zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Dakle, zahtjev za ocjenu ustavnosti ne sadrži potreban uvjet da bi Ustavni sud zasnovao svoju nadležnost prema članu VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine. Kako zahtjev za ocjenu ustavnosti ne sadrži navedene podatke, a podnosilac zahtjeva je propustio da na traženje Ustavnog suda u ostavljenom roku dopuni zahtjev za ocjenu ustavnosti u smislu člana 21. stav (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je zahtjev za ocjenu ustavnosti nedopušten.
10. Imajući u vidu odredbu člana 19. stav (1) tačka f) i člana 22. stav (2) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se zahtjev za ocjenu ustavnosti odbaciti kao nedopušten ukoliko je podnosilac zahtjeva propustio da u ostavljenom roku dopuni zahtjev za ocjenu ustavnosti, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić