Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2694/22 (Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske)
Odluka donesena 28. 04. 2025.
- Ponavljanje postupka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2694/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
28. 04. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 28. aprila 2025. godine, u predmetu broj AP-2694/22, rješavajući apelaciju koju je podnio Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 P 256887 21 Gvlž od 11. maja 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Dejan Miletić advokat iz Banjaluke, podnio je 13. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 P 256887 21 Gvlž od 11. maja 2022. godine.
2. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda, odbijen je apelantov prijedlog za obnovu postupka pravosnažno okončanog presudom Okružnog suda od 15. oktobra 2018. godine. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani članom 255. stav (1) tačka 9) Zakona o parničnom postupku, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
3. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
5. Ustavni sud primjećuje da je apelant po svojoj strukturi u istoj poziciji kao nositelj javne vlasti. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da, prema ustaljenoj praksi Ustavnog suda, državni organi i javna vlast, kao učesnici sudskih postupaka, uživaju garancije prava na pravičan postupak i prava na imovinu iz članka II/3.e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine, ali ne i iz Evropske konvencije (vidi, Ustavni sud, Odluke o dopustivosti i meritumu br. AP-39/03 od 27. februara 2004. godine, tač. 14. i 15. i AP 3444/19 od 7. aprila 2021. godine, tačka 28, objavljene na www.ustavnisud.ba). Međutim, primjenljivi standardi su isti.
6. Ustavni sud ukazuje da se apelantovi navodi o povredi ustavnih prava odnose na odluku donesenu u postupku u kojem se odlučivalo o prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno ukazivao na svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka u kojem je zahtjev za ponavljanje odbijen, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju „građanska prava i obaveze“, tj. ne raspravlja se o meritumu spora, nego se samo odlučuje o postojanju uslova da se odobri ponavljanje postupka (vidi, Ustavni sud, između ostalih, Odluka o dopustivosti broj AP-
1040/07 od 26. juna 2007. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Samo kada se u takvom postupku, s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja, radi o utvrđivanju apelantovih „građanskih prava i obaveza“, može se utvrditi da su takve apelacije dopustive.
7. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se, u okolnostima konkretnog slučaja, u postupku po apelantovom prijedlogu za ponavljanje postupka nije odlučivalo o njegovim „građanskim pravima i obavezama“ u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, već samo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uslovi za ponavljanje postupka. Stoga, takav postupak ne ulazi u obim prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. Stoga je apelacija u konkretnom slučaju ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić