Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-118/23 (Industrijsko preduzeće „Krivaja“ d.o.o. Zavidovići)
Odluka donesena 08. 02. 2023.
- Privremena mjera - odbijena
Sastav suda
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-118/23
Apelacija
Odluka o privremenoj mjeri
08. 02. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 8. februara 2023. godine, u predmetu broj AP-118/23, rješavajući zahtjev Industrijskog preduzeća „Krivaja“ d.o.o. Zavidovići u stečaju, za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 94/14), donio je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Odbija se kao neosnovan zahtjev Industrijskog preduzeća „Krivaja“ d.o.o. Zavidovići u stečaju, za donošenje privremene mjere.
OBRAZLOŽENJE
1. Industrijsko preduzeće „Krivaja“ d.o.o. Zavidovići u stečaju (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Hamdija Muratović, stečajni upravnik, podnio je 10. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 42 0 I 058225 22 Gž od 19. decembra 2022. godine. Apelant je podnio i zahtjev za donošenje privremene mjere, kojom bi Ustavni sud odložio izvršni postupak u predmetu Općinskog suda u Zavidovićima (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 42 0 I 058225 22 I do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o apelaciji.
2. Pravosnažnom presudom Općinskog suda u Zenici broj 43 0 Rs 168617 19 Rs od 16. jula 2021. godine obavezan je apelant da J.Č., B.H., Š.B. i V.M. (u daljnjem tekstu: tražiteljice izvršenja) isplati novčane iznose na ime naknade plate, kamate i troškove postupka, kako je sve detaljno navedeno u izreci presude.
3. Tražiteljice izvršenja su 19. aprila 2022. godine Općinskom sudu podnijele prijedlog za izvršenje navedene presude protiv apelanta kao izvršenika. Općinski sud je rješenjem o izvršenju broj 142 0 I 058225 22 I od 30. juna 2022. godine odredio predloženo izvršenje.
4. Općinski sud je, zatim, rješenjem broj 142 0 I 058225 22 I od 18. avgusta 2022. godine, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda od 19. decembra 2022. godine, odbio apelantov prigovor podnesen protiv rješenja o izvršenju od 30. juna 2022. godine. Iz obrazloženja osporenih rješenja proizlazi da je nad apelantovom imovinom otvoren stečajni postupak. Stečajni upravnik je, postupajući u skladu sa članom 133. Zakona o stečajnom postupku, Općinskom sudu u Zenici prijavio nedovoljnost stečajne mase, koja je objavljena oglasom od 7. maja 2014. godine. U vezi s tim, navedeno je da iz obrazloženja pravosnažne i izvršne presude proizilazi da je apelant otkazao ugovore o radu tražiteljicama izvršenja, te da im za sporni period nije isplaćivao naknade na ime plata. Ukazano je da tražiteljice izvršenja, prijedlogom za izvršenje, traže isplatu dosuđenih iznosa na ime naknade plata za sporni period u kojem su bile u radnom odnosu kod apelanta. U vezi s tim, navedeno je da potraživanje tražiteljica izvršenja spada u dugove stečajne mase koji su zasnovani nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase (14. april 2014. godine) i koji su proistekli iz dvostrano obavezujućeg ugovora, čije je ispunjenje izabrao apelantov stečajni upravnik nakon što je podnio prijavu o nedovoljnosti stečajne mase, shodno odredbama člana 134. stav 1. tačka 2. u vezi sa stavom 2. tačka 1. Zakona o stečajnom postupku. Stoga su redovni sudovi zaključili da se ne mogu prihvatiti apelantovi prigovori da se njegova obaveza u konkretnom postupku odnosi na „ostale dugove stečajne mase“ prema članu 134. stav l. tačka 3. Zakona o stečajnom postupku. U vezi s tim, navedeno je da je nesporno dokazano da se u konkretnom postupku naplaćuju dugovi stečajne mase po osnovu apelantovih obaveza koje se odnose na naknadu plata za period u kojem su tržiteljice izvršenja bile u radnom odnosu kod apelanta, koji su zasnovani nakon što je stečajni upravnik podnio prijavu o nedovoljnosti stečajne mase u skladu sa zakonom.
5. Apelant smatra da mu je osporenim rješenjem povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant navodi da potraživanje plata koje je nastalo na osnovu rada tražiteljica izvršenja u spornom periodu spadaju u „ostale dugove stečajne mase“ shodno odredbama člana 134. stav l. tačka 3. Zakona o stečajnom postupku, bez obzira što je ta obaveza nastala nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase. Naime apelant je naveo da se nalazi u statusu stečajnog dužnika i da je u teškom finansijskom stanju zbog čega je podneskom od 14. aprila 2014. godine prijavio stečajnom sudu nedovoljnost stečajne mase. Smatra da apelantova obaveza u konkretnom slučaju „spada u obaveze iz člana 134. stav 1. tačka 3. Zakona o stečajnom postupku te da je izvršenje radi namirenja iste na stečajnoj masi nedopušteno.“
6. Apelant je zatražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi „odložio provođenje izvršnih radnji u izvršnom postupku pred Općinskim sudom u Zavidovićima broj 42 0 I 058225 22 I do donošenja odluke o apelaciji jer bi moglo doći do nesagledivih posljedica u pogledu njegove imovine i interesa stečajnih povjerilaca“.
7. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
8. Ustavni sud naglašava da donošenje privremene mjere ima smisla i opravdanje jedino u situaciji kada šteta, čiji je nastanak nedvosmisleno naznačen u apelaciji i priloženim dokazima, može biti spriječena ili ograničena uvođenjem privremenih mjera.
9. U vezi s navedenim, Ustavni sud podsjeća da razlozi i dokazi koje su apelanti dužni dostaviti Ustavnom sudu u prilog zahtjevu za donošenje privremene mjere moraju biti takvi da prima facie ukažu na neophodnost primjene ovog mehanizma kao, u datom trenutku, jedinog raspoloživog mehanizma u domaćem pravnom sistemu koji može privremeno spriječiti određene neotklonjive štetne posljedice i koji je u interesu stranaka i postupka. Izvjesnost nastupanja posljedica i njihov obim apelanti su dužni argumentovati i potkrijepiti dokazima i stoga je neprihvatljivo njihovo paušalno isticanje. Ustavni sud posebno naglašava da osnovanost apelacije ispituje odvojeno od osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Dakle, razlozi koje Ustavni sud uvažava pri usvajanju ili neusvajanju zahtjeva za donošenje privremene mjere su različiti od razloga koje Ustavni sud uvažava pri odlučivanju o apelaciji odnosno ne mogu se analogno primijeniti pri odlučivanju o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere.
10. Ustavni sud zapaža da apelant nije posebno obrazložio zahtjev za privremenu mjeru, već je taj zahtjev zasnovao isključivo na tvrdnjama o povredama njegovih ustavnih prava koje se tiču merituma predmeta. Takve navode Ustavni sud ne može ispitivati u ovoj fazi postupka jer bi time prejudicirao odlučenje o apelaciji. Stoga, Ustavni sud smatra da je apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere neosnovan.
11. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
12. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kom slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić