Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2161/22 (S. P. i drugi)
Odluka donesena 23. 03. 2023.
- Ponavljanje postupka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2161/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
23. 03. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman, Zlatko M. Knežević i Helen Keller i sudije Seada Palavrić, Angelika Nussberger i Ledi Bianku, na sjednici održanoj 23. marta 2023. godine, u predmetu broj AP-2161/22, rješavajući apelacije koje su podnijeli Slobodan Perić i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Slobodan Perić protiv Rješenja Okružnog suda u Bijeljini broj 80 0 P 096071 22 Gvlž od 23. marta 2022. godine;
M.G, S.G, B.G, S.G, N.G, S.G, N.K, V.M. i V.M. protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 P 154996 22 Gvlž od 21. juna 2022. godine;
Danijel Andrijević protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 P 290675 22 Gvlž od 18. avgusta 2022. godine;
Gojko Kličković protiv Rješenja Okružnog suda u Prijedoru broj 76 0 P 015575 22 Gvlž od 6. oktobra 2022. godine i Žarko Milić protiv Rješenja Okružnog suda u Istočnom Sarajevu broj 14 0 Rs 005483 22 Rsvlž od 29. septembra 2022.
godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-2161/22
1. Slobodan Perić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bijeljine, podnio je 10. juna 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 80 0 P 096071 22 Gvlž od 23. marta 2022. godine.
2. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda, odbijen je apelantov prijedlog za obnovu postupka okončanog presudom Okružnog suda od 9. jula 2020. godine. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani članom 255. stav (1) tačka 9) Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), o čemu je dao detaljno obrazloženje.
2. AP-3573/22
3. M.G, S.G, B.G, S.G, N.G, S.G, N.K, V.M. i V.M. (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Mostara, koje zastupa Zajednički odvjetnički ured Dušanka Šoljić-Ćorić i Dragan Pudar iz Mostara, podnijeli su 13. septembra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 58 0 P 154996 22 Gvlž od 21. juna 2022. godine.
4. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Kantonalnog suda, odbijen je prijedlog apelanata za obnovu postupka okončanog presudom Kantonalnog suda od 23. septembra 2021. godine. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani članom 255. stav (1) tačka 9) ZPP-a, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
3. AP-3778/22
5. Danijel Andrijević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojeg zastupa Mišo Pašić advokat iz Banjaluke, podnio je 3. oktobra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 P 290675 22 Gvlž od 18. avgusta 2022. godine.
6. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda, odbijen je apelantov prijedlog za obnovu postupka okončanog presudom Osnovnog suda u Banjaluci od 21. januara 2021. godine. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani članom 255. stav (1) tačka 4) ZPP-a, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
4. AP-4853/22
7. Gojko Kličković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Mostara, kojeg zastupa Milan Romanić advokat iz Banjaluke, podnio je 15. decembra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 76 0 P 015575 22 Gvlž od 6. oktobra 2022. godine.
8. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda, odbačen je apelantov prijedlog za obnovu postupka okončanog presudom Osnovnog suda u Novom Gradu od 23. juna 2014. godine. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je naveo da je prijedlog za ponavljanje postupka, shodno odredbi člana 257. stav (3) ZPP-a, neblagovremen, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
5. AP-4854/22
9. Žarko Milić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Trebinja, kojeg zastupaju Boris Šanjević i Momo Turanjanin advokati iz Trebinja, podnio je 15. decembra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Istočnom Sarajevu (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 14 0 Rs 005483 22 Rsvlž od 29. septembra 2022. godine.
10. U postupku, u kojem je doneseno osporeno rješenje Okružnog suda, odbijen je apelantov prijedlog za obnovu postupka okončanog presudom Okružnog suda u Trebinju od 29. aprila 2016. godine. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani članom 255. stav (1) tač. 7), 8) i 9) ZPP-a, o čemu je dao detaljno obrazloženje.
11. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, shodno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2161/22.
12. Apelanti se u svim apelacijama pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pored toga, apelanti u apelacijama br. AP-2161/22 i AP-3573/22 ukazuju na povredu prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, dok apelanti u apelacijama br. AP-3573/22 i AP-4854/22 ukazuju na kršenje zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, odnosno člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.
13. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
14. Ustavni sud ukazuje da se navodi o povredi ustavnih prava odnose na odluke donesene u postupcima u kojim se odlučivalo o prijedlozima za ponavljanje pravosnažno okončanih postupaka. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka u kojem je prijedlog za ponavljanje odbijen, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju „građanska prava i obaveze“, tj. ne raspravlja se o meritumu spora, nego se samo odlučuje o postojanju uslova da se odobri ponavljanje postupka (vidi, Ustavni sud, između ostalih, Odluka o dopustivosti broj AP-1040/07 od 26. juna 2007. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Samo kada se u takvom postupku, s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja, radi o utvrđivanju apelantovih „građanskih prava i obaveza“, može se utvrditi da su takve apelacije dopustive.
15. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se, u okolnostima konkretnog slučaja, u postupcima po prijedlozima apelanata za ponavljanje postupaka nije odlučivalo o njihovim „građanskim pravima i obavezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti o pravu na imovinu u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uslovi za ponavljanje postupaka. Stoga, takvi postupci ne ulazi u obim prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti pokreću pitanje prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga su apelacije u konkretnom slučaju ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
16. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o kršenju prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, odnosno o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornih prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, koje su istakli pojedini apelanti (vidi tačku 12. Odluke), također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da se osporenim odlukama nije odlučivalo ni o pravu iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su navodi koje je istakao apelant u apelaciji broj AP-4853/22, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
17. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
18. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić