Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4552/22 (E. D.)

Odluka donesena 28. 04. 2025.

  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4552/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

28. 04. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 28. aprila 2025. godine, u predmetu broj AP-4552/22, rješavajući apelaciju Ekrema Džindića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Ekrem Džindić protiv Rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH broj 97 0 Dn 002506 22 Gž od 29. juna 2022. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. Ekrem Džindić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Brčkog, kojeg zastupa Ibrahim Šehić advokat iz Brčkog, podnio je 3. decembra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud) broj 97 0 Dn 002506 22 Gž od 29. juna 2022. godine.

2. Rješenjem Osnovnog suda Brčko distrikta BiH od 25. novembra 2021. godine, koje je potvrđeno rješenjem Apelacionog suda 29. juna 2022. godine, odbijen je apelantov zahtjev kojim je tražio da se briše založno pravo upisano na nekretnini bliže označenoj u izreci prvostepenog rješenja.

3. U obrazloženju osporenog rješenja Apelacioni sud je ukazao da je apelant prvostepenom sudu podnio prijedlog za brisanje založnog prava na nekretnini u njegovom vlasništvu. Takođe, naveo je da je prvostepeni sud utvrdio da je poznat pravni sljednik hipotekarnog povjerioca, te da on treba dati saglasnost za brisanje . Apelacioni sud je naveo da je odredbom člana 139. Zakona o registru zemljišta propisano, između ostalog, da vlasnik hipotekom opterećene nekretnine može podnijeti prijedlog za brisanje hipotekarnog potraživanja pod uslovom da nije moguće pronaći one koji su prema upisima ovlašteni, ni njihove sljednike. S obzirom na to da je poznat pravni sljednik založnog povjerioca, po ocjeni tog suda, prvostepeni sud je pravilno zaključio da nisu ispunjeni uslovi za brisanje hipoteke iz člana 139. Zakona o registru zemljišta. Pri tome, Apelacioni sud je istakao da je za brisanje založnog prava potrebno da se pravni sljednik založnog povjerioca sa tim saglasi, u suprotnom, apelant je ovlašten da pokrene sudski postupak i zahtijeva da se utvrdi da su se stekli uslovi za brisanje založnog prava na nekretnini.

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi: (1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio. (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.

5. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispunio formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-

106/04 od 18. januara 2005. godine).

6. U konkretnom slučaju apelant je propustio da u skladu sa članom 153. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta BIH ("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 28/2018 i 6/2021) pokrene sudski postupak i zahtijeva da se utvrdi da su se stekli uslovi za brisanje tereta - hipoteke na nekretnini u njegovom vlasništvu. Prema tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.

7. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4552/22 (E. D.) | Sudska praksa | Aktio