Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-460/23 (M. A., E. A., E. A. i A. D.)
Odluka donesena 13. 07. 2023.
- Procesna odluka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-460/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 07. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman, Zlatko M. Knežević i Helen Keller i sudije Seada Palavrić, Angelika Nussberger i Ledi Bianku, na sjednici održanoj 13. jula 2023. godine, u predmetu broj AP-460/23, rješavajući apelaciju M. A. i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija M. A., E. A., E. A. i A.
D. podnesena protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 18 0 I 038522 22 Gž 2 od 30. novembra 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. M. A., E. A., E. A. i A. D. (u daljnjem tekstu: apelanti) svi iz Bužima, koje zastupa Emir Imširević, advokat iz Bihaća, podnijeli su 27. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 18 0 I 038522 22 Gž 2 od 30. novembra 2022. godine. Također, apelanti su podnijeli zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odložio provođenje izvršenja u konkretnom predmetu do donošenja pravomoćne odluke u parničnom predmetu.
2. Zaključkom Općinskog suda u Bosanskoj Krupi (u daljnjem tekstu: Općinski sud) od 23. juna 2022. godine u izvršnom postupku pokrenutom po prijedlogu M. Ć. kao tražitelja izvršenja protiv Š. A. kao izvršenika upućeni su apelanti da u roku od osam dana pokrenu parnicu kod nadležnog suda. Naime, apelanti su upućeni da u parnici traže proglašenje nedopuštenim izvršenja na nekretninama preciziranim u dispozitivu zaključka.
3. Rješenjem Općinskog suda od 23. augusta 2022. godine prigovor apelanata kao trećih lica od 6. jula 2022. godine, izjavljen protiv zaključka suda od 23. juna 2022. godine, odbačen je kao nedopušten.
4. Rješenjem Općinskog suda od 12. septembra 2022. godine prijedlog apelanata kao trećih lica za određivanje privremene mjere i odlaganje izvršenja je odbačen kao nedopušten.
5. Rješenjem Kantonalnog suda od 30. novembra 2022. godine žalbe apelanata su odbijene i prvostepena rješenja od 23. augusta i 12. septembra 2022. godine potvrđena. U obrazloženju osporene odluke, Kantonalni sud je naveo da je prvostepenim rješenjem od 23. augusta 2022. godine pravilno odbačen prigovor apelanata izjavljen protiv zaključka prvostepenog suda od 23. juna 2022. godine, jer protiv zaključka u izvršnom postupku nije dopušten pravni lijek. Također, Kantonalni sud je naveo da je pravilno prvostepeni sud rješenjem od 12. septembra 2022. godine odbacio kao nedopušten prijedlog apelanata za određivanje privremene mjere i odlaganje izvršenja. Naime, ukazao je da izvršni sud nije nadležan da odlučuje o prijedlogu za određivanje privremene mjere. Također je ukazao da treća lica ne mogu predlagati odlaganje izvršenja bez određivanja mjere osiguranja u parničnom postupku. S obzirom na to, Kantonalni sud je naveo da je žalbe valjalo odbiti i potvrditi prvostepena rješenja na osnovu odredbe člana 235. stav 1. tačka 2. Zakona o parničnom postupku u vezi sa odredbom člana 21. stav 1. Zakona o izvršnom postupku.
6. Apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te kršenje zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
8. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da su osporenom odlukom Kantonalnog suda potvrđena prvostepena rješenja kojima su odbačeni kao nedopušteni kako prigovor apelanata izjavljen protiv zaključka, tako i prijedlog za određivanje privremene mjere i odlaganje izvršenja. Dakle, iz toga slijedi da se u konkretnom slučaju odlučivalo samo o procesnim pitanjima, tj. o procesnoj dopustivosti prigovora, odnosno prijedloga. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije raspravljano o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanata u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Također, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o pravu na „imovinu“ apelanata u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o procesnom pitanju.
9. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije, te član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i član
1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju nisu primjenjivi u konkretnom slučaju, pa slijedi da su apelantovi navodi u vezi sa povredom prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. Imajući u vidu da su navodi apelanata o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, i navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, kao akcesornog prava, u vezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati zahtjev apelanata za donošenje privremene mjere.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić