Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3577/22 (A.K.)
Odluka donesena 28. 04. 2025.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3577/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
28. 04. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: Predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 28. aprila 2025. godine, u predmetu broj AP-3577/22, rješavajući apelaciju koju je podnio A. K., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio A. K. protiv Rješenja Općinskog suda u Bihaću broj 017-0-Su-22-000965 od 5. augusta 2022. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. A. K. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Maja Sadović advokat iz Sarajeva, podnio je 16. septembra 2022. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Općinskog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 017-0-Su-22-000965 od 5. augusta 2022. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda od 5. augusta 2022.godine odbijen je kao neosnovan zahtjev apelantovog branioca za izuzeće sudije S. LJ. u krivičnom postupku koji se pred tim sudom vodi protiv apelanta u predmetu broj 17 0 K 120930 20 Kps. U obrazloženju osporenog rješenja, Općinski sud je naveo da je na održanoj Općoj sjednici jednoglasno odlučeno da se zahtjev apelantovog branioca za izuzeće navedenog sudije odbije kao neosnovan, zbog toga što u konkretnom slučaju ne postoje razlozi za izuzeće propisani članom 39. stav (1) tačka f) Zakona o krivičnom postupku (u daljnjem tekstu: ZKP). Naime, Općinski sud je naveo da činjenica da je sudija S. LJ. prethodno obavljao tužilačku funkciju, sama po sebi, nije razlog za opravdanost sumnje u njegovu nepristrasnost.
3. Apelant se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ( u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant, u suštini, ističe da je „ navedeni sudija upoznat sa krivičnim prijavama koje je apelant podnio protiv tužilaca Tužilaštva Unsko-sanskog kantona, jer je ranije obnašao tužilačku funkciju u tom Tužilaštvu, zbog čega smatra da su ostvareni uslovi za izuzeće sudije, u skladu sa odredbom člana 39. stav (1) tačka f) ZKP“.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi: (1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio. (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
5. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
6. Ustavni sud zapaža da je osporenim rješenjem Općinskog suda odbijen kao neosnovan apelantov zahtjev za izuzeće sudije u krivičnom postupku koji se protiv apelanta vodi pred tim sudom, i koji je, dakle, u toku. U skladu sa praksom Ustavnog i Evropskog suda za ljudska prava ( u daljnjem tekstu: Evropski sud), pitanje da li je poštovano načelo pravičnog suđenja treba sagledati na osnovu postupka u cijelosti. S obzirom na složenost krivičnog postupka, eventualni procesni propusti i nedostaci koji se pojave u jednoj fazi postupka mogu biti ispravljeni u nekoj od narednih faza istog tog postupka. Slijedeći navedeno, nije moguće, u načelu, utvrditi da li je krivični postupak bio pravičan dok se postupak pravosnažno ne okonča (vidi, Evropski sud, Ibrahim i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 13. septembra 2016. godine, predstavke br. 50541/08 i dr., tačke 250. i 254. i Ustavni sud, Odluka broj U 63/01 od 27. juna 2003. godine, tačka 18, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 38/03). Imajući u vidu navedeno, te činjenicu da je krivični postupak protiv apelanta u toku, Ustavni sud smatra da je apelacija preuranjena (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-3185/21 od 16. decembra 2021. godine, dostupna na Internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).
7. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić