Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-687/23 (N. D. i drugi)

Odluka donesena 24. 10. 2025.

  • Ponavljanje postupka
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-687/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

24. 10. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 24. oktobra 2025. godine, u predmetu broj AP-687/23, rješavajući apelacije Nusreta Durakovića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Nusret Duraković protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 463067 22 Rsvlž od 22. novembra 2022. godine;

Snežana Stefanović protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 537729 23 Gvlž od 23. januara 2023. godine;

Nusret Duraković i Ranko Đogo protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 185808 22 Rsvlž od 8. decembra 2022. godine i

Razija Heremić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 75 0 P 043710 22 Gvlž od 19. decembra 2022. godine,zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-687/23

1. Nusret Duraković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnio je 11. februara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 463067 22 Rsvlž od 22. novembra 2022. godine.

2. Rješenjem Kantonalnog suda od 28. februara 2022. godine, koje je potvrđeno rješenjem tog suda od 22. novembra 2022. godine, odbijen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka okončanog presudom Kantonalnog suda od 20. maja 2021. godine. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani članom 255. stav (1) tačka 9) Zakona o parničnom postupku Federacije BiH (u daljnjem tekstu: ZPP F BiH), o čemu je dao detaljno obrazloženje.

2. AP-720/23

3. Snežana Stefanović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Zrenjanina, Republika Srbija, koju zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijela je 14. februara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 65 0 P 537729 23 Gvlž od 23. januara 2023. godine.

4. Rješenjem Kantonalnog suda od 21. decembra 2022. godine, koje je potvrđeno rješenjem tog suda od 23. januara 2023. godine, odbijen je apelantičin prijedlog za ponavljanje postupka okončanog presudom Kantonalnog suda od 9. maja 2018. godine. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani članom 255. stav (1) tačka 9) ZPP F BiH, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

3. AP-731/23

5. Nusret Duraković i Ranko Đogo (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sarajeva, koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijeli su 14. februara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 185808 22 Rsvlž od 8. decembra 2022. godine.

6. Rješenjem Kantonalnog suda od 17. decembra 2021. godine, koje je potvrđeno rješenjem tog suda od 8. decembra 2022. godine, odbijen je prijedlog apelanata za ponavljanje postupka okončanog presudom Vrhovnog suda Federacije BiH od 14. septembra 2017. godine. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani članom 255. stav (1) tač. 8) i 9) ZPP F BiH, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

4. AP-755/23

7. Razija Heremić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Mrkonjić Grada, koju zastupa Dino Ahmetović, advokat iz Zenice, podnijela je 15. februara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 75 0 P 043710 22 Gvlž od 19. decembra 2022. godine.

8. Rješenjem Okružnog suda od 20. septembra 2022. godine, koje je potvrđeno rješenjem tog suda od 19. decembra 2022. godine, odbijen je apelantičin prijedlog za ponavljanje postupka okončanog presudom Vrhovnog suda Republike Srpske od 3. jula 2018. godine. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je naveo da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani članom 255. stav (1) tačka 9) Zakona o parničnom postupku Republike Srpske, o čemu je dao detaljno obrazloženje.

9. S obzirom na to da sve navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, shodno članu 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-687/23.

10. Apelanti se u svim apelacijama pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.

11. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

12. Ustavni sud ukazuje da se navodi o povredi ustavnih prava odnose na odluke donesene u postupcima u kojim se odlučivalo o prijedlozima za ponavljanje pravosnažno okončanih postupaka. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konstantno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka u kojem je prijedlog za ponavljanje odbačen ili odbijen, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju „građanska prava i obaveze“, tj. ne raspravlja se o meritumu spora, nego se samo odlučuje o postojanju uvjetā da se odobri ponavljanje postupka (vidi, Ustavni sud, između ostalih, Odluka o dopustivosti broj AP-4717/23 od 19. juna 2024. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Samo kada se u takvom postupku, s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja, radi o utvrđivanju apelantovih „građanskih prava i obaveza“, može se utvrditi da su takve apelacije dopustive.

13. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se, u okolnostima konkretnih slučajeva, u postupcima po prijedlozima apelanata za ponavljanje postupaka nije odlučivalo o njihovim „građanskim pravima i obavezama“, već samo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uslovi za ponavljanje postupaka. Stoga, takvi postupci ne ulaze u obim prava na pravično suđenje u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa su apelacije u odnosu na pravo na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.

14. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da se osporenim odlukama nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su navodi apelanata o povredi prava na imovinu, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

15. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o povredi prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

16. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

17. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-687/23 (N. D. i drugi) | Sudska praksa | Aktio