Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-395/23 (M.B.)
Odluka donesena 15. 02. 2024.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Apelacija preuranjena
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ispravka porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (objavljenog na bosanskom jeziku)
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
- Odluka o izmjeni pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-395/23
Apelacija
Odluka o meritumu
15. 02. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj AP-395/23, rješavajući apelaciju M. B., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14 i 47/23), u sastavu:
Valerija Galić, predsjednica Mirsad Ćeman, potpredsjednik Helen Keller, potpredsjednica Seada Palavrić, sutkinja Angelika Nußberger, sutkinja Ledi Bianku, sudija na sjednici održanoj 15. februara 2024. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Djelimično se usvaja apelacija koju je podnijela M. B.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Živinicama pod brojem 33 0 V 084601 20 V.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Živinicama da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje navedenog postupka, shodno članu II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članu 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona da apelantici M.
B. isplati iznos od 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona i Općinskom sudu u Živinicama da u prethodno navedenom roku od najkasnije tri mjeseca obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela M. B.
protiv Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli broj 33 0 V 084601 21 Gž od 16. novembra 2022. godine u odnosu na ostale aspekte prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, prava na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te člana 3. stav 1. i člana 9.
Konvencije o pravima djeteta, zbog toga što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. M. B. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Živinica, čiji su punomoćnici Edina Ćilimković i Mirna Pašić, advokatice iz Tuzle, podnijela je 23. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 33 0 V 084601 21 Gž od 16. novembra 2022. godine, te zbog prekomjerne dužine postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Živinicama (u daljnjem tekstu: Općinski sud) pod brojem 33 0 V 084601 20 V.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda i Općinskog suda zatraženo je da dostave odgovore na apelaciju.
3. Općinski sud i Kantonalni sud su dostavili odgovore na apelaciju.
4. Navedeni odgovori dostavljeni su apelantici radi izjašnjenja, ali ona u ostavljenom roku nije dostavila izjašnjenje.
III.Činjenično stanje
5. Činjenice koje su relevantne za odlučivanje o apelaciji navedene su kako slijedi.
6. Predlagači S. J. i Š. J. su 11. februara 2020. godine podnijeli tužbu protiv apelantice tražeći da se odredi održavanje ličnih odnosa i neposrednih kontakata predlagača kao djeda i nene i njihovog maloljetnog unuka. Općinski sud je rješenjem od 21. februara 2020. godine obustavio parnični postupak i odredio da će se postupak nastaviti po pravilima vanparničnog postupka. Nakon toga, predlagači su 24. juna 2020. godine dostavili uređen prijedlog kojim su tražili isto kao i navedenom tužbom. U tom postupku su do 15. septembra 2021. godine održana tri ročišta, provedeno psihološko vještačenje, te je rješenjem Kantonalnog suda od 2. jula 2021. godine odbijen apelanticin zahtjev za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u toj pravnoj stvari. Također je rješenjem Općinskog suda od 15. septembra 2021. godine odbijen apelanticin zahtjev za izuzeće postupajućeg sudije. Nakon održanog ročišta 7. oktobra 2021. godine, Općinski sud je rješenjem od 17. novembra 2021. godine odbio uređeni prijedlog. Predlagači su izjavili žalbu protiv tog rješenja, koja je rješenjem Kantonalnog suda od 16. novembra 2022. godine (greškom u pisanju navedeno 16. 11. 2021. godine) uvažena, to rješenje ukinuto i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak. Dakle, ovaj postupak traje ukupno četiri godine i još nije okončan. IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
7. Apelantica navodi da joj je osporenim rješenjem Kantonalnog suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, te člana 3. stav 1. i člana 9. Konvencija o pravima djeteta. U vezi s tim, navodi da je Kantonalni sud prilikom donošenja osporene odluke pogrešno ocijenio dokaze i pogrešno primijenio relevantne pravne propise. Također, apelantica navodi da joj je povrijeđeno i pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, apelantica ističe da je postupak po zakonu hitan, jer se odlučuje o pravima i interesima maloljetnog djeteta, ali da i pored toga traje tri godine. Zbog toga traži naknadu nematerijalne štete.
b) Odgovori na apelaciju
8. Kantonalni sud je u odgovoru na apelaciju naveo da je osporena odluka donesena uz pravilnu primjenu relevantnih propisa, pa ne stoje apelanticini navodi da su joj povrijeđena ustavna i konvencijska prava.
9. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju naveo hronologiju postupaka, ističući da u postupku pred tim sudom nisu povrijeđena apelanticina ustavna i konvencijska prava. V.Relevantni propisi
10. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu koji glasi:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2) Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
11. U Porodičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 35/05, 41/05 – ispravka, 31/14, 32/19 – odluka USFBiH, 94/20 – rješenje USFBiH) relevantne odredbe glase:
Član 148. st. (1) Na prijedlog nene i djeda ili djeteta sud će u vanparničnom postupku odrediti način održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa nenom i djedom, osim ako to nije u interesu djeteta.
Član 268.
(1) Odredbama ovog dijela zakona određuju se pravila prema kojima postupaju sudovi kad u posebnim parničnim postupcima, vanparničnim postupcima i posebnim postupcima izvršenja i osiguranja, odlučuju o predmetima u odnosima roditelja i djece, bračnim i drugim predmetima koji se uređuju ovim Zakonom.
(2) U postupcima iz stava 1. ovoga člana primjenjivat će se odredbe Zakona o parničnom postupku, Zakona o vanparničnom postupku i Zakona o izvršnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) U postupku iz stava 1. ovog člana, a naročito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja spora radi zaštite interesa djeteta.
12. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10 – ispravka, 7/13, 52/14 i 85/21) relevantne odredbe glase:
Član 31. stav (1) Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom.
VI.Dopustivost Dopustivost apelacije u odnosu na osporeno rješenje Kantonalnog suda
13. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije u odnosu na osporeno rješenje Kantonalnog suda Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda.
14. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
15. Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
16. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
17. U konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da apelantica osporava rješenje Kantonalnog suda kojim je predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak. Dakle, postupak o predmetu apelacije je u toku pred prvostepenim sudom. S obzirom na to, Ustavni sud ukazuje da je apelacija u ovom dijelu preuranjena.
18. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
Dopustivost apelacija u odnosu na dužinu trajanja postupaka
19. Ustavni sud zapaža da apelacija u ovom dijelu ispunjava uvjete propisane članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, da ispunjava i ostale razloge dopustivosti iz člana 18. stav (3) Pravila Ustavnog suda, te da nije očigledno (prima facie) neosnovana u smislu odredbe člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.
VII. Meritum
20. Apelantica smatra da je dužina postupka nespojiva sa zahtjevom za suđenje u „razumnom roku“. Ona se pozvala na član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje
21. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
22. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...]
23. Ustavni sud ponavlja da se opravdanost dužine postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti predmeta i u odnosu na sljedeće kriterije: složenost predmeta, postupanje apelanata i relevantnih organa vlasti, te šta je u sporu za apelante bilo dovedeno u pitanje (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, presuda od 7. februara 2002. godine, predstavka broj 53176/99, tačka 38. i Delić protiv Bosne i Hercegovine, presuda od 2. marta 2021. godine, predstavka broj 59181/18, tačka 18).
24. Ustavni sud naglašava da je već u nizu svojih odluka utvrdio kršenje prava na suđenje u razumnom roku u vezi s pitanjem sličnim onom koje se postavlja i u ovoj apelaciji. Osim toga, Ustavni sud je utvrdio i da postoji sistemski problem s rješavanjem predmeta u razumnom roku pred sudovima u Bosni i Hercegovini, što je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti raznih nivoa javne vlasti u ovoj oblasti, za šta ne postoji ni djelotvoran pravni lijek (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP- 1680/16 od 10. maja 2017. godine, tač. 53−66. i druge odluke od 10. maja 2017. godine, sve dostupne na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
25. Nakon što je ispitao sve dokumente koji su mu podneseni u navedenoj apelaciji, naročito imajući u vidu da je riječ o sporu u kojem se određuju lični odnosi i neposredni kontakti maloljetnog djeteta s djedom i nenom i koji je po zakonu hitan, Ustavni sud nije uočio bilo kakvu činjenicu ili argument koji bi mogao opravdati sveukupnu dužinu postupka pred redovnim sudovima. Naime, vodeći računa o najboljem interesu djeteta, sudovi su morali imati u vidu navedene specifične okolnosti predmeta koje nalažu potrebu posebne revnosti u postupanju. Imajući u vidu svoju praksu o ovom pitanju, Ustavni sud smatra da je u predmetima navedenim u ovoj odluci dužina postupka bila prekomjerna te da nije zadovoljila kriterij „razumnog roka“. Pitanje naknade nematerijalne štete
26. S obzirom na odluku u ovom predmetu i svoju dosadašnju praksu (vidi naprimjer, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2975/21 od 7. septembra 2022. godine, tač. 32–34), Ustavni sud smatra da apelantici, u smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, na ime naknade štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku treba isplatiti iznos od 500,00 KM.
27. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Tuzlanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati apelantici zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VII.Zaključak
28. Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije budući da je dužina postupka pretjerano duga, za šta redovni sudovi nisu dali razumno i logično objašnjenje.
29. Na osnovu člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
30. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić