Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-2498/22 (HA-DO d.o.o. Cazin)
Odluka donesena 18. 01. 2024.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Izvršni postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger
Citirani propisi
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izvršnom postupku · čl. 14
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izvršnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
- Ispravka Zakona o izvršnom postupku (objavljenog na bosanskom jeziku)
Predmeti (1)
AP-2498/22
Apelacija
Odluka o meritumu
18. 01. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj AP-2498/22, rješavajući apelaciju koju je podnio HA-DO d.o.o. Cazin, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:
Valerija Galić, predsjednica Mirsad Ćeman, potpredsjednik Helen Keller, potpredsjednica Seada Palavrić, sutkinja Angelika Nußberger, sutkinja Ledi Bianku, sudija na sjednici održanoj 18. januara 2024. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio HA-DO d.o.o. Cazin.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji je okončan Rješenjem Općinskog suda u Bihaću broj Ip-636/00 od 12. septembra 2022.
godine.
Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona da apelantu HA-DO d.o.o. Cazin isplati iznos od 1.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona da u prethodno navedenom roku od najkasnije tri mjeseca obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. HA-DO d.o.o. Cazin (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Jasmin Abdagić, advokat iz Bihaća, podnio je 4. jula 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog prekomjerne dužine trajanja izvršnog postupka koji je pokrenuo prijedlogom za izvršenje pred Općinskim sudom u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud). II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 16. septembra 2022. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 27. oktobra 2022. godine.
4. Odgovor Općinskog suda je apelantu dostavljen 27. oktobra 2022. godine radi izjašnjenja. Apelant nije dostavio izjašnjenje u ostavljenom roku.
III.Činjenično stanje
5. Činjenice koje su relevantne za odlučivanje o apelaciji navedene su kako slijedi.
6. Apelant je 9. augusta 2000. godine Općinskom sudu podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršenika („Bacus“ d.o.o. Bihać), na osnovu vjerodostojne isprave, predlažući da se izvršenje provede na način pobliže naveden u prijedlogu.
7. Općinski sud je donio rješenje o izvršenju 13. novembra 2000. godine kojim je odredio predloženo izvršenje. Zaključkom tog suda od 17. marta 2003. godine određeno je da se rješenje o izvršenju provede na novčanim sredstvima izvršenika, koja se nalaze na transakcijskim računima kod poslovne banke. Zatim, apelant je 16. novembra 2004. godine dostavio podnesak u kojem je naveo da izvršenje na novčanim sredstvima izvršenika nije uspjelo, te predložio da sud utvrdi izvršenikovu imovinu.
8. U daljnjem toku postupka apelant je u nekoliko navrata, 29. aprila, 30. maja i 7. septembra 2005. godine, dostavljao sudu urgencije za postupanje po navedenom podnesku. Zatim, zaključkom suda od 11. augusta 2017. godine naloženo je izvršeniku da na propisanim obrascima dostavi potpune podatke o imovini kojom raspolaže. Navedeni zaključak je vraćen tom sudu s napomenom da dostava nije moguća budući da se izvršenik odselio s adrese.
9. Nakon toga, Općinski sud je zaključkom od 18. aprila 2022. godine pozvao apelanta da promijeni predmet ili sredstvo izvršenja. Apelant je podneskom od 8. juna 2022. godine obavijestio sud da izvršenik više ne postoji, odnosno da je izbrisan iz sudskog registra. Međutim, sud je, na osnovu aktuelnog izvoda iz sudskog registra, utvrdio da izvršenik nije brisan iz navedenog registra. Konačno, Općinski sud je 12. septembra 2022. godine donio rješenje o obustavljanju postupka.
10. Iz stanja spisa i pribavljene informacije proizlazi da je rješenje o obustavljanju postupka postalo pravomoćno 30. decembra 2022. godine.
IV.Apelacija a)Navodi iz apelacije
11. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja izvršnog postupka pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Osim toga, apelant se poziva i na kršenje prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i prava na zabranu nediskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.
b) Odgovor na apelaciju
12. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je naveo hronologiju postupka.
V.Relevantni propisi
13. U Zakonu o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 – ispravka, 33/06, 39/06 – ispravka, 39/09, 29/11 – odluka USBiH, 74/11 – odluka USFBiH, 35/12, 35/12 – rješenje USBiH, 46/16, 36/17 – odluka USBiH, 55/18 – rješenje USBiH i 25/20 – odluka USBiH) relevantne odredbe glase:
Član 5.
Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije. Član 15.
Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.
Član 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
14. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10 – ispravka, 7/13, 52/14 i 85/21) relevantne odredbe glase: Član 31. stav (1) Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
15. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na osnovu presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
16. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravomoćne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je apelacija dopustiva prema članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
17. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
18. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija u ovom dijelu ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
19. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja izvršnog postupka prekršeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje
20. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
21. Član 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […]
22. Ustavni sud podsjeća da se opravdanost dužine postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, presuda od 15. februara 2007. godine, predstavka broj 9505/03, tačka 26, Jakovljević i drugi protiv Bosne i Hercegovine, presuda od 23. jula 2019. godine, predstavka broj 51227/16, tačka 82).
23. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka razmatrati period od podnošenja prijedloga za izvršenje od 9. augusta 2000. godine pa do donošenja rješenja o obustavljanju postupka 12. septembra 2022. godine. Dakle, izvršni postupak, a koji je po zakonu postupak hitne prirode, traje 22 godine i jedan mjesec. U vezi s tim, Ustavni sud smatra da je dužina navedenog izvršnog postupka a priori suprotna načelu „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te bi se mogla opravdati samo u izuzetnim okolnostima. Međutim, Ustavni sud u činjenicama konkretnog predmeta ne nalazi takve izuzetne okolnosti, niti je Općinski sud u odgovoru na apelaciju ukazao na njih. Pri tome, Ustavni sud naglašava da je u nizu svojih odluka već utvrdio kršenje prava na suđenje u razumnom roku u pitanjima sličnim onim koja se postavljaju i u navedenoj apelaciji. Osim toga, Ustavni sud je u nizu svojih odluka utvrdio da je prekomjerna dužina izvršnih postupaka pred sudovima u Bosni i Hercegovini rezultat sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i djelotvornom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti, za šta ne postoji ni djelotvoran pravni lijek (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2395/15 od 10. maja 2017. godine, tač. 42. i 51–52. i druge odluke od 10. maja 2017. godine, objavljene na www.ustavnisud.ba).
24. Nakon što je ispitao sve dokumente koji su mu podneseni u navedenoj apelaciji Ustavni sud nije uočio bilo kakvu činjenicu ili argument koji bi mogao opravdati sveukupnu dužinu navedenog postupka pred redovnim sudom. Imajući u vidu svoju praksu o ovom pitanju, Ustavni sud smatra da je u konkretnom predmetu dužina postupka bila prekomjerna te da nije zadovoljila kriterij „razumnog roka“.
Ostali navodi
25. Apelant navodi da mu je zbog dužine trajanja postupka povrijeđeno pravo na imovinu i pravo na zabranu diskriminacije. S obzirom na to da povredu tog prava zasniva na identičnim navodima koji su već detaljno ispitani u ovoj odluci u odnosu na pravo na pravično suđenje u razumnom roku, Ustavni sud smatra da ih nema potrebe posebno ispitivati u odnosu na pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i pravo na zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
26. S obzirom na odluku u ovom predmetu i svoju dosadašnju praksu (vidi, npr. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2975/21 od 7. septembra 2022. godine, tač. 32–34), Ustavni sud smatra da apelantu, u smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, na ime naknade štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku treba isplatiti iznos od 1.000,00 KM.
27. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Unsko-sanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati apelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
28. Ustavni sud zaključuje da je u postupku iz apelacije koja je predmet ove odluke došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije budući da je u konkretnom slučaju dužina izvršnog postupka bila pretjerano duga, za šta sudovi nisu dali objektivno prihvatljivo opravdanje.
29. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
30. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić