Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1215/23 (D. T.)
Odluka donesena 13. 07. 2023.
- Apelacija preuranjena
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1215/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 07. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman, Zlatko M. Knežević i Helen Keller i sudije Seada Palavrić, Angelika Nussberger i Ledi Bianku, na sjednici održanoj 13. jula 2023. godine, u predmetu broj AP-1215/23, rješavajući apelaciju koju je podnio Dimitrije Tovilović, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h) i l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Dimitrije Tovilović protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 K 310895 22 Kž od 27. decembra 2022. godine, u odnosu na navode o kršenju prava na porodičan život iz člana II/3. f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i slobode kretanja iz člana 2.
Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Dimitrije Tovilović protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 K 310895 22 Kž od 27. decembra 2022. godine, u odnosu na navode o kršenju prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, zbog toga što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Dimitrije Tovilović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kojeg zastupa Predrag Janković advokat iz Banjaluke, podnio je 11. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 K 310895 22 Kž od 27. decembra 2022. godine.
2. U postupku, koji je okončan osporenom odlukom Okružnog suda, apelantu je određen pritvor zbog izbjegavanja da dođe na zakazani glavni pretres. U obrazloženju osporene odluke, Okružni sud je naveo da je protiv apelanta potvrđena optužnica za krivično djelo nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici iz člana 190. stav (1) Krivičnog zakona RS. Također, proizlazi da se apelant nije odazvao pozivu prvostepenog suda na zakazane glavne pretrese i to 7. decembra 2022. godine i 12. decembra 2022. godine, iako je bio uredno obaviješten. U vezi s tim, Okružni sud je naveo da je prvostepeni sud izdao naredbu za dovođenje, ali da apelant nije pronađen na adresi stanovanja. Slijedom navedenog, Okružni sud je zaključio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio da se apelant nalazi u bjekstvu, na nepoznatoj adresi, te da izbjegava dolazak na glavni pretres. Zbog toga je apelantu određen pritvor i raspisana je potjernica, shodno odredbama čl. 261 stav (2) i 418. stav (1) Zakona o krivičnom postupku RS. Dalje, Okružni sud je zaključio da se apelantovi žalbeni navodi, da je morao otići u Ameriku zbog ženine trudnoće, ne mogu smatrati adekvatnim opravdanjem za propust da se pojavi pred sudom. Okružni sud je istakao da je apelant bio upoznat sa terminima održavanja glavnog pretresa i obavezom da mora obavijestiti sud o bilo kojoj promjeni adrese stanovanja.
3. Apelant se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na porodični život iz člana II/3. f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije i slobode kretanja iz člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) i l) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) i l) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
l) apelacija je preuranjena;
Dopustivost ratione materiae, u odnosu na pravo na porodični život iz člana II/3. f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije i slobodu kretanja iz člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju
5. Apelant se pozvao na povredu prava na porodični život. Međutim, Ustavni sud smatra da se u okolnostima konkretnog slučaja, apelantovi navodi ni na koji način ne mogu dovesti u vezu sa povredom tog prava. Ustavni sud ukazuje da je u konkretnom postupku apelantu određen pritvor, pri čemu apelant nije lišen slobode (ne nalazi se u BiH), pa su stoga njegovi navodi o povredi navedenog prava ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
6. U odnosu na apelantove navode o povredi prava na slobodu kretanja, Ustavni sud podsjeća da je članom 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju propisano da je svako slobodan da napusti bilo koju zemlju, uključujući i vlastitu. Ustavni sud smatra da se u okolnostima konkretnog slučaja (u kojima je apelant napustio i nalazi se van granica BiH), apelantovi navodi o povredi prava iz člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju ni na koji način se ne mogu dovesti u vezu sa povredom ovog prava, te su stoga i ovi navodi ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Preuranjenost, u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije
7. Apelant tvrdi da mu je osporenim rješenjem povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije.
8. U vezi s ovim navodima Ustavni sud podsjeća da, u skladu s praksom Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), pitanje je li poštovano načelo pravičnog suđenja treba sagledati na temelju postupka u cjelini. Član 6. Evropske konvencije se mora čitati i tumačiti u svjetlu šireg zahtjeva pravičnosti krivičnog postupka, promatranog u cjelini (vidi, Evropski sud, Simeonovi protiv Bugarske, presuda od 12. maja 2017. godine, stav 113.). Konkretno, usklađenost sa zahtjevima pravičnog suđenja mora se ispitati u svakom slučaju s obzirom na razvoj postupka u cjelini, a ne na osnovu izoliranog razmatranja jednog posebnog aspekta ili jednog konkretnog incidenta (vidi Evropski sud, Ibrahim i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 13. septembra 2016. godine, stav 250.). S obzirom na složenost krivičnog postupka, eventualni procesni propusti i nedostaci koji se pojave u jednoj fazi postupka mogu biti ispravljeni u nekoj od narednih faza istog tog postupka. Imajući u vidu navedeno, proizlazi da nije moguće, u načelu, utvrditi je li krivični postupak bio pravičan dok se postupak pravosnažno ne okonča.
9. Ustavni sud zapaža da, u konkretnom slučaju, krivični postupak protiv apelanta još nije okončan. Ustavni sud, također, zapaža da osporeno rješenje o određivanju pritvora ne predstavlja utvrđenje osnovanosti krivične optužbe protiv apelanta u smislu člana 6. Evropske konvencije (vidi, mutatis mutandis, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 3271/13 od 23. decembra 2013. godine, tačka 26, dostupna na www.ustavnisud.ba).
10. S obzirom na to, imajući u vidu odredbe člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud zaključuje da je apelacija u odnosu na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije nedopuštena, zbog čega je odlučeno kao u dispozitivu odluke.
11. Imajući u vidu odredbe člana 18. stav (3) tačka h) i l) Pravila Ustavnog suda, prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić