Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1158/23 (M.J.)

Odluka donesena 13. 07. 2023.

  • Procesna odluka
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1158/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 07. 2023.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman, Zlatko M. Knežević i Helen Keller i sudije Seada Palavrić, Angelika Nussberger i Ledi Bianku, na sjednici održanoj 13. jula 2023. godine, u predmetu broj AP-1158/23, rješavajući apelaciju M. J., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio M. J.

protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 967856 22 Rev od 11. novembra 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. M. J. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Dženita Homarac advokat iz Ilidže, podnio je 8. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 P 967856 22 Rev od 11. novembara 2022. godine. Takođe, apelant je podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud zabranio tuženom (M. Ž.) da otuđi, optereti ili raspolaže nekretninom bliže opisanom u zahtjevu, do donošenja odluke o apelaciji.

2. Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu od 22. juna 2022. godine, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) od 30. avgusta 2022. godine, odbačena je kao nedopuštena apelantova tužba podnesena protiv tuženog radi proglašenja izvršenja nedopuštenim. Takođe, odbačen je kao nedopušten apelantov prijedlog za određivanje privremene mjere i sudske mjere osiguranja kojom bi se tuženom zabranilo raspolaganje nekretninom koja je predmet izvršenja do donošenja odluke o glavnoj stvari.

3. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da iz stanja spisa proizlazi da je po prijedlogu tuženog kao tražioca izvršenja protiv apelanta kao izvršenika pred prvostepenim sudom određeno izvršenje. Određeno je da će se provesti zabilježbom, procjenom i prodajom nekretnine u apelantovom vlasništvu radi namirenja novčanog potraživanja. Kantonalni sud je ukazao da ovlaštenje da u parničnom postupku traži da se izvršenje proglasi nedopuštenim ima lice koje je u izvršnom postupku učestvovalo kao treće lice i koje je izvršni sud uputio da njegova prava na predmetu izvršenja ostvaruje u parničnom postupku shodno odredbama članova 51. do 53. Zakona o izvršnom postupku. U vezi s tim, sud je naveo da je apelant u izvršnom postupku nosilac obaveze namirenja-izvršenik i nema pravni položaj trećeg lica. S obzirom na to, po ocjeni tog suda, apelant ne može koristiti prava koja pripadaju trećem licu, odnosno raspolagati tužbenim zahtjevom da se određeno izvršenje proglasi nedopuštenim. Slijedom navedenog, Kantonalni sud je zaključio da je prvostepeni sud pravilno postupio kada je odbacio apelantovu tužbu kao nedopuštenu. Takođe, ukazao je da je prvostepeni sud pravilno odbacio kao nedopušten apelantov prijedlog za određivanje privremene mjere i sudske mjere osiguranja iz razloga što se njima ne može obezbjeđivati tužbeni zahtjev koji nije dopušten.

4. Rješenjem Vrhovnog suda od 11. novembra 2022. godine odbačena je kao nedopuštena apelantova revizija izjavljena protiv drugostepenog rješenja, uz obrazloženje da nisu ispunjeni uslovi propisani odredbama člana 237. Zakona o parničnom postupku.

5. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da su osporenim rješenjem Općinskog suda apelantova tužba i prijedlog za određivanje privremene mjere i sudske mjere osiguranja odbačeni kao nedopušteni. S obzirom na to, Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom slučaju odlučivalo samo o procesnim pitanjima, tj. o procesnoj dopustivosti tužbe i prijedloga za određivanje privremene mjere i sudske mjere osiguranja. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije raspravljano o apelantovim „građanskim pravima ili obavezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Takođe, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o apelantovom pravu na „imovinu“ u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o procesnom pitanju, kako je to već navedeno.

8. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1158/23 (M.J.) | Sudska praksa | Aktio