Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3163/22 (Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo)
Odluka donesena 27. 06. 2025.
- Apelacija ratione personae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3163/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 06. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 27. juna 2025. godine, u predmetu broj AP-3163/22, rješavajući apelaciju koju je podnijelo Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka i), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijelo Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 K 837252 22 Kž od 10. juna 2022. godine, zbog toga što je ratione personae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), podnijelo je 15. avgusta 2022. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 K 837252 22 Kž od 10. juna 2022. godine.
2. U postupku, koji je okončan osporenom presudom Kantonalnog suda, odbijena je apelantova optužnica protiv optužene (M. P.) da je učinila krivično djelo Razbojnička krađa iz člana 288. stav (1) Krivičnog zakona F BiH.
3. Apelant smatra da je osporenom presudom povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka i) Pravila Ustavnog suda.
5. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka i) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
i) apelacija je ratione personae inkompatibilna sa Ustavom;
6. Ustavni sud zapaža da apelant kao nosilac javne vlasti, odnosno učesnik u sudskom postupku, kao organ krivičnog gonjenja, ukazuje da je osporenom presudom u krivičnom postupku povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
7. S obzirom na pravni status apelanta, Ustavni sud, prije svega, podsjeća na svoj stav da državni organi i javna vlast, kao učesnici sudskih postupaka, ne uživaju prava iz Evropske konvencije, ali da uživaju garancije prava na pravičan postupak i prava na imovinu iz člana II/3.e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 39/03 od 27. februara 2004. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 19/04, dostupna na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).
8. Sporno pitanje u konkretnom slučaju je da li apelant uživa ustavnu zaštitu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine u krivičnom postupku koji je vođen po apelantovoj optužnici i u kojem je odlučivano o osnovanosti te optužnice u predmetu protiv optužene.
9. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da, kao prvi uslov za ratione personae dopustivost, apelant mora dokazati da je pobijanom presudom „pogođen“ u svojoj pravnoj poziciji. Ustavni sud ukazuje da aktivnu legitimaciju, u tom smislu, ima onaj protiv koga se u krivičnom postupku utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe. Apelant, s druge strane, ne može tvrditi da je, u obavljanju svoje zakonske funkcije, u krivičnom postupku u kojem je nastupao kao organ krivičnog gonjenja, „pogođen“ u svojoj pravnoj poziciji, odnosno da je povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje.
10. Iz navedenog proizlazi da apelant ne uživa ustavnu zaštitu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine (vidi, mutadis mutandis, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti, AP-
929/06 od 17. aprila 2008. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba).
11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka i) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione personae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman