Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4145/22 (I. M.)
Odluka donesena 28. 04. 2025.
- Izbori
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4145/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
28. 04. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, dopredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i suci Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 28. travnja 2025. godine, u predmetu broj AP-4145/22, rješavajući apelaciju koju je podnio Igor Mišanović, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Igor Mišanović protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 044154 22 Iž od 20. listopada 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Igor Mišanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Brčkog, podnio je 4. studenog 2022. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 Iž 044154 22 Iž od 20. listopada 2022. godine.
2. Odlukom Izbornog povjerenstva Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: Izborno povjerenstvo) od 27. rujna 2022. godine odbijen je apelantov prigovor, koji je podnio zbog toga što nije imenovan za člana biračkog odbora. Odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (u daljnjem tekstu: SIP) od 11. listopada 2022. godine, koja je potvrđena rješenjem Suda BiH od 20. listopada 2022. godine, odbijena je apelantova žalba izjavljena protiv navedene odluke.
3. U obrazloženju osporenog rješenja, Sud BiH je naveo da je tijekom postupka utvrđeno da je apelant sudjelovao na Lokalnim izborima u BiH za 2020. godinu u svojstvu kandidata ispred Srpske demokratske stranke za Skupštinu Brčko distrikta, te da se nalazi na 24. mjestu ovjerene kandidatske liste. U vezi s tim, Sud BiH je ukazao na odredbe članka 2.3 stavak (1) točka 4) Izbornog zakona kojima je propisano da se za člana izbornog povjerenstva ili biračkog odbora ne može imenovati osoba koja je kandidat za izbore, za bilo koji nivo vlasti. S obzirom na to, istakao je da apelant nije mogao biti imenovan za člana biračkog odbora, jer je bio kandidat za zastupnika za Skupštinu Brčko distrikta. Imajući u vidu da mandat za Skupštinu Brčko distrikta sa Lokalnih izbora 2020. godine još uvijek traje, Sud BiH je zaključio da je SIP pravilno utvrdilo da je apelant još uvijek kandidat, jer status kandidata traje koliko i mandat organa vlasti za koji se kandidirao.
4. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekst: Europska konvencija).
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. U svezi sa apelantovim navodima o povredi prava na pravično suđenje, Ustavni sud, prije svega, podsjeća na ustaljenu praksu Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) koja podržava stav da se politička prava ne smatraju građanskim pravima. Europski sud je takav stav zauzeo u predmetu Pierre-Bloch protiv Francuske (vidi, Pierre-Bloch protiv Francuske, presuda od 21. listopada 1997. godine, predstavka broj 24194/94, toč. 48.-59). Ovaj stav se u bitnom nije mijenjao ni u novijoj praksi, jer je Europski sud ostao dosljedan stavu da sporovi proizašli iz izbornog procesa ne spadaju pod građanski aspekt članka 6. stavak 1. Europske konvencije (vidi, između ostalih, Karimov protiv Azerbejdžana, presuda od 25. rujna 2014. godine, predstavka broj 12535/06). Ustavni sud zapaža da je u svojoj dosadašnjoj praksi zauzimao sličan stav (vidi, Ustavni sud, mutatis mutandis, Odluka o dopustivosti broj AP-39/19 od 10. rujna 2019. godine, sa daljnjim referencama, dostupna na www.ustavnisud.ba). U konkretnoj pravnoj stvari, odlučivano je o ispunjenosti zakonskih uvjeta za apelantovo imenovanje kao članka biračkog odbora, što spada u domen političkih, a ne građanskih prava.
7. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da se osporenom odlukom nije odlučivalo o apelantovim „građanskim pravima i obvezama“, zbog čega garancije iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije nisu primjenjive na provedeni postupak, pa slijedi da su apelantovi navodi o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić