Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-1108/23 (A. G.)
Odluka donesena 27. 04. 2023.
- Privremena mjera - odbijena
Sastav suda
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1108/23
Apelacija
Odluka o privremenoj mjeri
27. 04. 2023.
Tekst odluke
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić, dana 27. aprila 2023. godine, u predmetu broj AP-1108/23, rješavajući zahtjev Alije Gazibare za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 94/14), donijela je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Odbija se kao neutemeljen zahtjev Alije Gazibare za donošenje privremene mjere.
OBRAZLOŽENJE
1. Alija Gazibara (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Sabina Mehić, advokat iz Sarajeva, podnio je 3. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 09 0 K 025481 21 Kž 2 od 6. oktobra 2022. godine i presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 09 0 K 025481 20 K 3 od 29. oktobra 2021. godine. Apelant je tražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom će naložiti Kazneno poravnom zavodu u Mostaru puštanje apelanta na slobodu do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.
2. Presudom Kantonalnog suda broj 09 0 K 025481 20 K 3 od 29. oktobra 2021. godine apelant je proglašen krivim da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. u vezi s članom 22. Kaznenog zakona SFRJ pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine.
3. Presudom Vrhovnog suda broj 09 0 K 025481 21 Kž 2 od 6. oktobra 2022. godine djelomično je uvažena apelantova žalba. Prvostupanjska presuda je preinačena u odluci o kazni na način da je apelantu određena kazna od jedne godine i šest mjeseci.
4. Apelant smatra da su mu osporenim presudama povrijeđena prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 6. i 13. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Apelant tvrdi da je osuđujuća presuda protiv njega u odlučnoj mjeri utemeljena na rezultatima istrage, a ne na dokazima izvedenima na glavnom pretresu. Dalje, tvrdi da redoviti sudovi nisu istinito i potpuno utvrdili činjenice koje su važne za donošenje zakonite odluke, te da nisu s jednakom pažnjom ispitivali i cijenili kako one činjenice koje terete apelanta, tako i one koje mu isu u korist. Argumentirajući zahtjev za donošenje privremene mjere apelant je, uz prethodno navedeno, istakao da se u konkretnom slučaju radi „o specifičnom predmetu koji zahtijeva hitnost u postupanju“, jer je već stupio na izdržavanje kazne zatvora.
5. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 64. stav (1), (2) i (5) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
(2) Izuzetno, predsjednik Ustavnog suda može, u nemogućnosti sazivanja sjednice, odrediti privremenu mjeru iz stava (1) ovog člana.
[…] (5) Zahtjev za donošenje privremene mjere može podnijeti učesnik u postupku pred Ustavnim sudom iz člana 16. ovih pravila pod uvjetom da je prethodno, u skladu s mogućnošću propisanom zakonom, tražio odgađanje izvršenja odluka redovnih sudova ili organa uprave u postupku koji je vođen pred tim sudovima, odnosno organima.
6. Ustavni sud ukazuje da razlozi i dokazi koje su apelanti dužni dostaviti Ustavnom sudu u prilog zahtjevu za donošenje privremene mjere moraju biti takvi da prima facie ukažu na neophodnost primjene ovog mehanizma kao, u danom trenutku, jedine raspoložive mjere u domaćem pravnom sistemu koji može privremeno spriječiti određene neotklonjive štetne posljedice i koji je u interesu stranaka i postupka. Izvjesnost nastupanja posljedica i njihov opseg apelanti su dužni argumentirati i potkrijepiti dokazima i stoga je neprihvatljivo njihovo paušalno isticanje. Posebno je neprihvatljivo za Ustavni sud da se kao razlozi za usvajanje privremene mjere navode argumenti koji se odnose na navodno kršenje ustavnih prava, s obzirom da se takvi razlozi ne mogu analogno primijeniti na postupak prilikom odlučivanja o privremenoj mjeri.
2. U konkretnom slučaju, apelant zahtjev za donošenje privremene mjere temelji na navodima o proizvoljno utvrđenom činjeničnom stanju uslijed kojega je došlo do osuđujuće presude, kao i tvrdnji da se u konkretnom slučaju radi „o specifičnom predmetu koji zahtijeva hitnost u postupanju“, jer je već stupio na izdržavanje kazne zatvora. Međutim, Ustavni sud prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere cijeni druge razloge, a ne razloge koji se suštinski odnose na meritum apelacije, ne prejudicirajući pri tome ishod postupka o apelaciji. Ustavni sud smatra da razlozi koje je apelant naveo kao moguću osnovu za donošenje privremene mjere i koji se tiču merituma predmeta, ne predstavljaju razloge niti dokaze koji bi ukazivali da je donošenje privremene mjere u postupku pred Ustavnim sudom, u okolnostima konkretnog slučaja, u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka kako to propisuje član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere neutemeljen.
7. Na temelju izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
8. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kom slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić