Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-607/23 (E.Dž.)

Odluka donesena 24. 10. 2025.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-607/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

24. 10. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 24. oktobra 2025. godine, u predmetu broj AP-607/23, rješavajući apelaciju koju je podnio E.Dž., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio E.Dž. protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 I 557419 22 Gži od 23. novembra 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. E.Dž. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva podnio je 7. februara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 I 557419 22 Gži od 23. novembra 2022. godine.

2. Izvršni postupak u kojem je doneseno osporeno rješenje vođen je na prijedlog Interlogistike d.o.o. Banjaluka (tražilac izvršenja) protiv izvršenika N.A., radi namirenja, izvršenjem na izvršenikovoj nekretnini. Apelant je u tom postupku učestvovao kao kupac, odnosno prodana mu je a zatim 14. jula 2021. godine i dosuđena izvršenikova nekretnina, ali mu nikada nije predata.

3. Tražilac izvršenja je 14. septembra 2021. godine povukao prijedlog za izvršenje, jer mu je izvršenik u cijelosti izmirio dugovanje. Zbog toga je Općinski sud u Sarajevu rješenjem od 8. novembra 2021. godine, koje je potvrđeno osporenim rješenjem Kantonalnog suda, obustavio u cijelosti taj izvršni postupak i ukinuo sve provedene izvršne radnje. Stavio je van snage zaključak o prodaji nekretnine i rješenje o dosudi. Naložio je računovodstvu tog suda da apelantu vrati novac koji je uplatio na ime kupoprodajne cijene.

4. Kantonalni sud je u obrazloženju rješenja naveo da je prvostepeni sud pravilno utvrdio da je tražilac izvršenja povukao prijedlog za izvršenje tokom trajanja izvršnog postupka. U tom pogledu je naveo da je jedna od izvršnih radnji kojom se provodi izvršenje na nekretnini namirenje tražioca izvršenja iz iznosa dobivenog prodajom, shodno odredbi člana 68. Zakona o izvršnom postupku. Međutim, u ovom slučaju ta radnja nije provedena. Dalje, sud je naveo da rješenje o dosudi nije provedeno u smislu odredbi čl. 93. i 94. Zakona o izvršnom postupku. Naime, nekretnina nije predata apelantu niti je upisan kao njen vlasnik u zemljišnu knjigu. Budući da je izvršenik dobrovoljno ispunio svoju obavezi i da je tražilac izvršenja namiren u cijelosti, sud je naveo da je nakon toga „izgubljen svaki smisao i svrha vođenja izvršnog postupka“.

5. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant, u suštini, ponavlja navode koje je iznosio i tokom žalbenog postupka, te smatra da su redovni sudovi u postupku u kojem je donesena osporena odluka pogrešno primijenili relevantne propise. Naročito ističe da prvostepeni sud nije namirio tražioca izvršenja, iako je rješenje o dosudi postalo pravosnažno jer ni stranke niti treća lica nisu izjavili žalbu protiv tog rješenja.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, u sličnim činjeničnim i pravnim okolnostima, ispitujući apelacije trećeg lica-ponuđača/kupca u izvršnom postupku, ukazao da „u izvršnom postupku nije odlučivano o građanskim pravima apelanta već o građanskim pravima tražioca izvršenja, odnosno obavezama izvršenika“, slijedom čega je zaključio da je apelacija u odnosu na navode o povredi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-3878/17 od 20. decembra 2017. godine, AP-1872/20 od 23. juna 2020. godine, AP-416/22 od 23. februara 2022. godine i AP-1602/22 od 7. septembra 2022. godine, dostupne na Internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu da je apelant također bio kupac na javnom nadmetanju u izvršnom postupku, Ustavni sud smatra da su njegovi navodi o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav

1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da se u izvršnom postupku nije odlučivalo ni o apelantovim imovinskim pravima iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su apelantovi navodi o povredi prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-607/23 (E.Dž.) | Sudska praksa | Aktio