Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4904/22 (H. R.)
Odluka donesena 28. 04. 2025.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Procesna odluka
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4904/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
28. 04. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 28. aprila 2025. godine, u predmetu broj AP-4904/22, rješavajući apelaciju Hate Redžić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Hata Redžić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 Dn 014118 22 Gž od 19. oktobra 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Hata Redžić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Živinica, koju zastupa Sedina Pilavdžić advokat iz Živinica, podnijela je 20. decembra 2022. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 04 0 Dn 014118 22 Gž od 19. oktobra 2022. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda u Zavidovićima od 4. jula 2022. godine naložen je upis zabilježbe neispravnog - pogrešnog upisa na nekretnini u apelantičinom vlasništvu u C listu zemljišnoknjižnog uloška bliže označenog u izreci rješenja. Rješenjem Kantonalnog suda od 19. oktobra 2022. godine odbačena je kao nedopuštena apelantičina žalba protiv navedenog rješenja. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni sud je, između ostalog, naveo da je zbog propusta zemljišnoknjižnog ureda prvostepenog suda upis u zemljišnoj knjizi netačan, slijedom čega je upisana zabilježba pogrešnog upisa shodno odredbi člana 60. stav (1) Zakona o zemljišnim knjigama. U vezi s tim, naveo je da je odredbom člana 76. navedenog zakona propisano da se protiv odluke zemljišnoknjižnog referenta može izjaviti žalba u roku od 15 dana, osim u slučaju pogrešnog upisa iz člana 60. stav (1) tog zakona. Imajući u vidu navedeno, Kantonalni sud je zaključio da je apelantičina žalba nedopuštena.
3. Apelantica se pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i kršenje zabrane diskriminacije iz člana 14. Evropske konvencije u vezi sa pravom na pravično suđenje.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
5. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da je osporenom odlukom Kantonalnog suda odbačena kao nedopuštena apelantičina žalba iz čega slijedi da se u konkretnom slučaju odlučivalo samo o procesnim pitanjima, tj. o procesnoj dopustivosti žalbe. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije raspravljano o apelantičinim „građanskim pravima ili obavezama“ iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
6. Također, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o apelantičinom pravu na „imovinu“ u smislu pravima iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o procesnom pitanju, kako je to već navedeno. Stoga, Ustavni sud smatra da su ovi apelantičini navodi ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
7. Imajući u vidu zaključak u vezi sa pravom na pravično suđenje, Ustavni sud ukazuje da su apelantičini navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić