Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4931/22 (R. S. i drugi)

Odluka donesena 27. 06. 2025.

  • Izvršni postupak
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4931/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

27. 06. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 27. juna 2025. godine, u predmetu broj AP-4931/22, rješavajući apelaciju koju su podnijeli Ranka Slijepčević i Slobodan Slijepčević, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijeli Ranka Slijepčević i Slobodan Slijepčević protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 315881 22 Gž 2 od 7. listopada 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Ranka Slijepčević i Slobodan Slijepčević (u daljnjem tekstu: apelantica ili apelanti) iz Banjaluke, koje zastupa Zajednička odvjetnička kancelarija "PUCAR" iz Banjaluke, podnijeli su 21. prosinca 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 I 315881 22 Gž 2 od 7. listopada 2022. godine.

2. Rješenjem Osnovnog suda u Banjaluci od 10. veljače 2022. godine apelantica je postavljena za privremenog zastupnika nasljednicima preminulog ovršenika D. S. Rješenjem Okružnog suda od 7. listopada 2022. godine odbijena je žalba apelanata izjavljena protiv navedenog rješenja. U obrazloženju osporenog rješenja, Okružni sud je naveo da iz stanja u spisu proizlazi da je rješenjem o ovrsi od 20. studenog 2019. godine određena ovrha zabilježbom, procjenom i prodajom nekretnina apelanata i umrlog ovršenika. Zatim, naveo je da je punomoćnik apelanata tijekom postupka uložio u spis izvod iz matične knjige umrlih za ovršenika D. S. S obzirom na to, naveo je da je tražitelj ovrhe predložio sudu da imenuje apelanticu za privremenog zastupnika umrlom ovršeniku, budući da ostavinski postupak nije proveden, da je apelantica kao njegova supruga zakonski nasljednik, te da je u posjedu navedenih nekretnina. U vezi s tim, Okružni sud se pozvao na odredbe članka 34. stavak (4) Zakona o ovršnom postupku. Navedenim odredbama je propisano da će sud nasljednicima, u slučaju smrti ovršenika koji nema punomoćnika ili zakonskog zastupnika, ako to predloži tražitelj ovrhe, u roku od 15 dana od dana kada primi obavijest o smrti ovršenika, postaviti privremenog zastupnika. Osim toga, propisano je da će privremenog zastupnika u pravilu postaviti iz reda osoba koja su u posjedu imovine koja je predmet ovrhe i nastaviti postupak. Pri tome, Okružni sud je ukazao da je nasljednička zajednica nastala smrću ovšenika D.S., te da je tražitelj ovrhe u predviđenom roku predložio postavljanje privremenog zastupnika njegovim nasljednicima. Stoga, Okružni sud je zaključio da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da su ispunjeni uvjeti za postavljanje privremenog zastupnika u smislu članka 34. stavak (4) Zakona o ovršnom postupku.

3. Apelanti smatraju da im je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.

Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

5. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obvezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. rujna 2009. godine, AP-

766/12 od 22. listopada 2013. godine i AP-1466/16 od 22. ožujka 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). U konkretnom slučaju, osporenim odlukama redovitih sudova je, shodno relevantnim odredbama Zakona o ovršnom postupku, odlučivano o imenovanju privremenog zastupnika nasljednicima umrlog ovršenika. Dakle, odlučivalo se samo o procesnom pitanju u okviru ovršnog postupka. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije raspravljano o „građanskim pravima ili obvezama“ apelanata u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Također, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o pravu apelanata na „imovinu“ u smislu članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, već samo o procesnom pitanju, kako je to već navedeno.

6. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 1. Europske konvencije, te članak II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju nisu primjenjivi u konkretnom slučaju, pa slijedi da su navodi apelanata u vezi sa povredom prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

7. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

8. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4931/22 (R. S. i drugi) | Sudska praksa | Aktio