Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-5080/22 (S. S.-K.)
Odluka donesena 28. 04. 2025.
- Procesna odluka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-5080/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
28. 04. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 28. aprila 2025. godine, u predmetu broj AP-5080/22, rješavajući apelaciju koju je podnijela Sandra Savić-Kalenić, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Sandra Savić-Kalenić protiv Rješenja Okružnog suda u Doboju broj 85 0 I 088762 22 Gž 2 od 31. listopada 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Sandra Savić-Kalenić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Doboja, koju zastupa Irena Puzić-
Obradović odvjetnica iz Doboja, podnijela je 28. prosinca 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Doboju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 85 0 I 088762 22 Gž 2 od 31. listopada 2022. godine.
2. Rješenjem Osnovnog suda u Doboju od 19. travnja 2022. godine, koje je potvrđeno rješenjem Okružnog suda od 31. listopada 2022. godine, odbačen je apelantičin prijedlog za spajanje ovršnih postupaka, koji su pobliže navedeni u izreci rješenja.
3. U obrazloženju osporenog rješenja, Okružni sud je naveo da iz stanja u spisu proizlazi da je apelantica, kao tražitelj ovrhe, podnijela prijedlog za spajanje ovršnih postupaka, u kojima se stranke nalaze u različitim procesnim ulogama, kao tražitelji ovrhe, ovršenici ili kao treća lica. U vezi s tim, Okružni sud je ukazao na odredbe članka 83. Zakona o parničnom postupku, u svezi sa člankom 21. stavak 1. Zakona o ovršnom postupku. Navedenim odredbama je propisano da ako se pred istim sudom odvija više parnica između istih osoba u kojima je isto lice protivnik raznih tužitelja ili raznih tuženih, sud može na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti spojiti sve parnice. Imajući u vidu da se u navedenim ovršnim postupcima stranke nalaze u različitim procesnim ulogama, Okružni sud je zaključio da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbacio apelantičin prijedlog shodno odredbama članka 83. Zakona o parničnom postupku.
4. Apelantica smatra da joj je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obvezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. rujna 2009. godine, AP-
766/12 od 22. listopada 2013. godine i AP-1466/16 od 22. ožujka 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da je u konkretnom postupku odbačen apelantičin prijedlog za spajanje ovršnih postupaka, budući da se u navedenim ovršnim postupcima stranke nalaze u različitim procesnim ulogama. Stoga, Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom slučaju odlučivalo samo o procesnim pitanjima, tj. eventualnom spajanju ovršnih postupaka. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije raspravljano o apelantičinim „građanskim pravima ili obvezama“ u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Također, Ustavni sud zaključuje da se nije odlučivalo ni o apelantičinom pravu na „imovinu“ u smislu članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, već samo o procesnom pitanju, kako je to već navedeno.
7. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 1. Europske konvencije, te članak II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju nisu primjenjivi u konkretnom slučaju, pa slijedi da su apelantičini navodi u vezi sa povredom prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić