Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-619/22 (G. S. i drugi)
Odluka donesena 27. 02. 2025.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
- Pravično suđenje - razuman rok
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-619/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 02. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 27. februara 2025. godine, u predmetu broj AP-619/22,rješavajući apelacije Gorana Stupara i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l) i m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Goran Stupar, Tajana Radanović, Slavica Suknaić, Ivica Suknajić, Mile Suknajić, Dragica Suknjaić, Perica Suknjaić, Ivan Suknjaić i Tomislav Suknaić i A. D. protiv Presude Okružnog suda u Prijedoru broj 76 0 P 028319 21 P 2 od 10. decembra 2021. godine, Rješenja Okružnog suda u Prijedoru broj 79 0 P 003958 20 Gž od 9. marta 2022. godine i Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 Rs 310922 22 Rsž 2 od 8. juna 2022. godine, zbog toga što su preuranjene.
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Goran Stupar, Tajana Radanović, Slavica Suknaić, Ivica Suknajić, Mile Suknajić, Dragica Suknjaić, Perica Suknjaić, Ivan Suknjaić i Tomislav Suknaić i A. D. zbog dužine trajanja postupka u predmetima Vrhovnog suda Republike Srpske broj 76 0 P 028319 22 Rev, 79 0 P 003958 22 Rev i 71 0 Rs 310922 22 Rev, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-619/22
1. Goran Stupar i Tajana Radanović (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Novog Grada, koje zastupa Boris Novković advokat iz Banjaluke, podnijeli su 15. februara 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 76 0 P 028319 21 P 2 od 10. decembra 2021. godine, te zbog dužine trajanja postupka koji se trenutno vodi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) u predmetu broj 76 0 P 028319 22 Rev.
2. Presudom Osnovnog suda u Novom Gradu od 10. decembra 2021. godine, koja je potvrđena presudom Okružnog suda od 10. decembra 2021. godine, obavezani su apelanti da tužiocu („Sberbank“ a.d. Banjaluka), na ime duga, isplate novčani iznos određen u izreci presude.
3. Prema stanju spisa, apelanti su protiv drugostepene presude izjavili reviziju Vrhovnom sudu, te je postupak u toku.
2. AP-1762/22
4. Slavica Suknaić, Ivica Suknajić, Mile Suknajić, Dragica Suknjaić, Perica Suknjaić, Ivan Suknjaić i Tomislav Suknaić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Savan Zec advokat iz Kozarske Dubice, podnijeli su 18. maja 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 79 0 P 003958 20 Gž od 9. marta 2022. godine, te zbog dužine trajanja postupka koji se trenutno vodi pred Vrhovnim sudom u predmetu broj 79 0 P 003958 22 Rev.
5. Presudom Osnovnog suda u Kozarskoj Dubici od 5. decembra 2019. godine usvojen je tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da im tuženi (M. B. i G. B.) predaju u posjed nekretnine bliže opisane u izreci presude. Rješenjem Okružnog suda od 9. marta 2022. godine žalba tuženih je uvažena, prvostepena presuda je ukinuta, te je odbačena tužba apelanata.
6. Prema stanju spisa, apelanti su protiv drugostepenog rješenja izjavili reviziju Vrhovnom sudu, te je postupak u toku.
3. AP-3401/22
7. A. D. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Ilija Đakić advokat iz Banjaluke, podnio je 1. septembra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 Rs 310922 22 Rsž 2 od 8. juna 2022. godine, te zbog dužine trajanja postupka koji se trenutno vodi pred Vrhovnim sudom u predmetu broj 71 0 Rs 310922 22 Rev i
8. Presudom Osnovnog suda u Banjaluci od 26. oktobra 2021. godine usvojen je apelantov tužbeni zahtjev kojim je tražio da mu tužena („Addiko bank“), na ime naknade plate zbog nezakonitog otkaza, isplati novčani iznos određen u izreci presude. Presudom Okružnog suda od 8. juna 2022. godine žalba tužene je djelimično uvažena, prvostepene presuda je ukinuta, te je tužba odbačena u dijelu kojim je tražio isplatu plate za određeni vremenski period, dok je u preostalom dijelu žalba odbijena i potvrđena prvostepena presuda.
9. Prema stanju spisa, apelant je protiv drugostepene presude izjavio reviziju Vrhovnom sudu, te je postupak u toku.
10. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-619/22.
11. Apelanti smatraju da im je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osim toga, pojedini apelanti su se pozvali i na povredu drugih prava (prava na djelotvoran pravni lijek i kršenje zabrane diskriminacije). Takođe, apelanti smatraju da postupci traju nerazumno dugo zbog čega im je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao segment prava na pravično suđenje. Stoga, apelanti predlažu da im Ustavni sud odredi naknadu nematerijalne štete zbog dužine trajanja postupaka. Relevantni propisi
12. Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku ( „Službeni glasnik RS“ broj 99/20), u relevantnom dijelu glasi:
Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku
Član 4.
Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku su:
1) zahtjev za ubrzanje postupka,
2) tužba za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Nadležnost za odlučivanje Član 6. (1) Zahtjev za ubrzanje postupka podnosi se sudu pred kojim se vodi postupak. (2) O zahtjevu iz stava 1. ovog člana odlučuje predsjednik suda, a ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda, o zahtjevu za ubrzanje postupka odlučuje zamjenik predsjednika suda. (3) Postupak koji se vodi po odredbama ovog zakona je jednostranački i sprovodi se bez održavanja ročišta. (4) Na pitanja postupka o odlučivanju o zahtjevu za ubrzanje postupka koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje vanparnični postupak. Vrste pravičnog zadovoljenja
Član 19.
Pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može se ostvariti:
1) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku,
2) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade,
3) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku,
4) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku.
Član 21. (1) Tužbu za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku (u daljem tekstu: tužba) može podnijeti tužilac koji je prethodno nadležnom sudu podnio zahtjev za ubrzanje postupka. (2) Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se Vrhovnom sudu, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema pravosnažne odluke donesene po zahtjevu stranke za ubrzanje postupka.
Stupanje na snagu
Član 35.
Ovaj zakon objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske“, a stupa na snagu 1. januara 2021. godine.
13. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava
Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) i m) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) i m) Pravila Ustavnog suda glase: (1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio. (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.
Preuranjenost
14. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
15. U konkretnim slučajevima postupci o predmetima apelacija su u toku pred Vrhovnim sudom, pa slijedi da su apelacije preuranjene. Nakon donošenja odluke o reviziji, nezavisno od vrste te odluke, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju, u kojoj su dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8. ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda. Neiscrpljivanje pravnih lijekova
16. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispunio formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).
17. U skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno da razmatra apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje konkretnih predmeta, odnosno činjenicu da se apelacije odnose na dužinu trajanja postupaka, Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju nisu stekli uslovi za izuzetnu dopustivost apelacija u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, budući da su apelacije podnesene nakon 1. januara 2021. godine, odnosno nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“ broj 99/20; stupio na snagu 1. januara 2021. godine), koji propisuje pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj. Naime, Ustavni sud smatra da Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj predstavlja efektivan pravni lijek koji apelanti, u skladu sa principom supsidijarnosti, trebaju iskoristiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-148/21 od 16. marta 2021. godine, tačka 12., dostupna na internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).
18. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da apelanti nisu, shodno odredbama člana 6. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, prije podnošenja apelacije podnijeli redovnim sudovima pred kojima se vode postupci zahtjev za ubrzanje postupka sa ciljem zaštite njihovog prava na suđenje u razumnom roku, odnosno propustili su da iscrpe efikasne pravne lijekove propisane navedenim zakonom, pa se podnesene apelacije ne mogu razmatrati.
19. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) i m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, odnosno ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
20. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić