Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-181/23 ("Bosna Trgovina" a.d. Banjaluka)
Odluka donesena 27. 06. 2025.
- Pravično suđenje - razuman rok
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-181/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 06. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 27. juna 2025. godine, u predmetu broj AP-181/23, rješavajući apelaciju koju je podnijela "Bosna Trgovina" a.d. Banjaluka, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l) i m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela "Bosna Trgovina" a.d. Banjaluka protiv Rješenja Okružnog suda u Prijedoru broj 77 0 P 014187 21 Gž 3 od 1. novembra 2022. godine, zato što je preuranjena.
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela "Bosna Trgovina" a.d. Banjaluka zbog dužine trajanja postupka u predmetu Vrhovnog suda Republike Srpske broj 77 0 P 014187 23 Rev,zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. "Bosna Trgovina" a.d. Banjaluka (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa ZAK Milorad Đukić i Dejan Đukić iz Banjaluke, podnio je 16. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 77 0 P 014187 21 Gž 3 od 1. novembra 2022. godine, te zbog dužine trajanja postupka koji se trenutno vodi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) u predmetu broj 77 0 P 014187 23 Rev.
2. Rješenjem Osnovnog suda u Prijedoru od 12. jula 2021. godine, koje je potvrđeno osporenim rješenjem Okružnog suda od 1. novembra 2022. godine, odbačena je kao nepotpuna apelantova tužba podnesena protiv tuženih (E. M., E. D., J. B. K, A. M. i S. F.), radi utvrđivanja ništavosti ugovora o kupoprodaji.
3. Apelant je naveo da je protiv drugostepene odluke izjavio reviziju Vrhovnom sudu, o kojoj još nije odlučeno.
4. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i na kršenje zabrane diskriminacije iz člana iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. Takođe, apelant smatra da postupak traje neprimjereno dugo zbog čega mu je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao segment prava na pravično suđenje. Stoga, predlaže da mu Ustavni sud odredi naknadu nematerijalne štete.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) i m) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) i m) Pravila Ustavnog suda glase: (1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio. (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.
Preuranjenost
6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
7. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom, pa slijedi da je apelacija preuranjena. Nakon donošenja odluke o reviziji, nezavisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju, u kojoj je dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8. ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
Neiscrpljivanje pravnih lijekova
8. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispunio formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).
9. U skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno da razmatra apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje konkretnog predmeta, odnosno činjenicu da se apelacija odnose na dužinu trajanja postupka, Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju nisu stekli uslovi za izuzetnu dopustivost apelacija u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, budući da je apelacija podnesena nakon 1. januara 2021. godine, odnosno nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“ broj 99/20; stupio na snagu 1. januara 2021. godine), koji propisuje pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj. Naime, Ustavni sud smatra da Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj predstavlja efektivan pravni lijek koji apelanti, u skladu sa principom supsidijarnosti, trebaju iskoristiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-148/21 od 16. marta 2021. godine, tačka 12., dostupna na internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).
10. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da apelant nije, shodno odredbama člana 6. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, prije podnošenja apelacije podnio redovnim sudovima pred kojima se vodi postupak zahtjev za ubrzanje postupka sa ciljem zaštite njegovog prava na suđenje u razumnom roku, odnosno propustio je da iscrpi efektivne pravne lijekove propisane navedenim zakonom, pa se podnesena apelacija ne može razmatrati.
11. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) i m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, odnosno ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman