Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-366/23 (M.J.)
Odluka donesena 27. 06. 2025.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-366/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 06. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 27. juna 2025. godine, u predmetu broj AP-366/23, rješavajući apelaciju M. J., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija M. J. podnesena protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 15 0 U 004765 21 Uvp od 17. novembra 2022. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. M. J. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Trebinja, podnio je 18. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 15 0 U 004765 21 Uvp od 17. novembra 2022. godine.
2. Zaključkom Pravobranilaštva RS, Sjedište zamjenika u Trebinju od 13. jula 2018. godine, koji je potvrđen Rješenjem Ministarstva pravde RS od 23. juna 2020. godine, odbačen je kao neblagovremen apelantov zahtjev za naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale tokom ratnih dešavanja. Presudom Okružnog suda u Trebinju od 28. decembra 2020. godine odbijena je apelantova tužba podnesena protiv drugostepenog rješenja. Presudom Vrhovnog suda od 17. novembra 2022. godine odbijen je apelantov zahtjev za vanredno preispitivanje navedene presude.
3. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je, između ostalog, naveo da iz stanja u spisu proizlazi da je apelant 19. juna 2018. godine podnio prvostepenom organu zahtjev za naknadu materijalne i nematerijalne štete u periodu ratnih dejstava. U vezi s tim, Vrhovni sud je naveo da je odredbom člana 5. stav (2) Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine propisano da pravo na naknadu štete imaju lica čiji su zahtjevi primljeni najkasnije do 28. februara 2010. godine. S obzirom na to da je apelant zahtjev podnio 19. juna 2018. godine, Vrhovni sud je zaključio da je prvostepeni organ pravilno utvrdio da je zahtjev podnesen neblagovremeno u smislu člana 5. stav (2) navedenog zakona.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
b) Ustavni sud takođe ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi: (1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio . (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće po zakonu.
5. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora doći do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispunio formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).
6. U konkretnom slučaju apelant je propustio da blagovremeno podnese zahtjev za naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale tokom ratnih dešavanja u smislu odredbe člana 5. stav (2) Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 103/05,1/09, 49/09 i 118/09). Dakle, nije odlučivano o osnovanosti apelantovog zahtjeva, već da je zahtjev odbačen iz formalnih razloga s obzirom da apelant taj zahtjev nije podnio blagovremeno. Prema tome, budući da nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.
7. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman