Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-166/23 (S.I.)

Odluka donesena 27. 06. 2025.

  • Nije krivična optužba
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-166/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

27. 06. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 27. juna 2025. godine, u predmetu broj AP-166/23, rješavajući apelaciju S. I., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio S. I. protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 17 0 K 047248 22 Kž od 14. decembra 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. S. I. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, podnio je 10. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 17 0 K 047248 22 Kž od 14. decembra 2022. godine.

2. Rješenjem Općinskog suda u Bihaću od 28. oktobra 2022. godine, koje je potvrđeno osporenim rješenjem Kantonalnog suda od 14. decembra 2022. godine, odbačena je kao preuranjena apelantova molba za brisanje osude iz krivične evidencije. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je, između ostalog, naveo da je odredbom člana 432. Zakona o krivičnom postupku FBiH propisano da ukoliko nadležni organ ne postupi po zahtjevu osuđenog za brisanje osude iz krivične evidencije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, osuđeni može tražiti da sud donese rješenje o brisanju osude. U vezi s tim, naveo da se apelant, prije nego što je sudu podnio molbu za brisanje osude iz krivične evidencije, nije obratio nadležnom organu za vođenje krivične evidencije sa zahtjevom za brisanje osude. Imajući u vidu navedeno, Kantonalni sud je ukazao da je prvostepeni sud pravilno odbacio apelantovu molbu za brisanje osude iz krivične evidencije.

3. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

5. Ustavni sud primjećuje da u konkretnom slučaju apelant osporava rješenje drugostepenog suda kojim je odbijena njegova žalba protiv rješenja kojim je odbačen apelantov zahtjev za brisanje osude iz krivične evidencije. U vezi s tim, Ustavni sud treba da odgovori na pitanje da li su u konkretnom slučaju primjenjive garancije člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Ustavni sud ukazuje da je u konkretnom slučaju odlučivano isključivo o ispunjenosti zakonskih uslova za odlučivanje o zahtjevu za brisanje osude, a ne o „osnovanosti bilo kakve krivične optužbe“ protiv apelanta. Dakle, s obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o odlukama koje su donesene u postupku u kojem je odlučivano o krivičnoj optužbi protiv apelanta, proizlazi da član 6. Evropske konvencije nije primjenjiv. Imajući u vidu da Ustav Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od člana 6. Evropske konvencije, slijedi da su apelantovi navodi u vezi sa povredom člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-3617/18 od 11. septembra 2018. godine i AP-6741/18 od 25. juna 2019. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).

6. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

7. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-166/23 (S.I.) | Sudska praksa | Aktio