Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4113/21 (M. P.)
Odluka donesena 27. 02. 2025.
- Procesna odluka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4113/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 02. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 27. februara 2025. godine, u predmetu broj AP-4113/21 , rješavajući apelaciju Momčila Pećića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
– Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Momčila Pećića podnesena protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 13 0 U 005529 20 Uvp od 15. septembra 2021. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Momčilo Pećić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Dervente, kojeg zastupa Milorad Đukić advokat iz Banjaluke, podnio je 3. decembra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 13 0 U 005529 20 Uvp od 15. septembra 2021. godine. Zaključkom Pravobranilaštva Republike Srpske, Sjedište zamjenika Doboj (u daljnjem tekstu: Pravobranilaštvo) od 5. oktobra 2016. godine, odbačen je apelantov zahtjev za naknadu izmakle koristi zbog nenadležnosti.
2. Rješenjem Ministarstva pravde Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) od 25. juna 2019. godine odbijen je apelantov prigovor izjavljen protiv navedenog zaključka.
3. Presudom Okružnog suda u Doboju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) od 28. januara 2020. godine odbijena je apelantova tužba podnesena protiv navedenog rješenja. U obrazloženju, Okružni sud je naveo da iz odredaba čl. 3. i 15. Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine (u daljnjem tekstu: Zakon) proizlazi da je neophodno da se materijalna šteta, koja je eventualno nastala, isključivo odnosi na mobilisana ili oduzeta materijalno-fizička sredstva i opremu. U vezi s tim, sud je ukazao da se odredbe navedenog zakona ne odnose na utvrđivanje izmakle koristi. Imajući u vidu navedeno, Okružni sud je naveo da je pravilan zaključak upravnih organa da Pravobranilaštvo nije nadležno da odlučuje o zahtjevu za naknadu izmakle koristi. Pored toga, istakao je da je, shodno odredbi člana 30. Zakona o sudovima Republike Srpske, u vezi sa čl. 185. i 200. Zakona o obligacionim odnosima, u konkretnom slučaju nadležan za odlučivanje prvostepeni sud u parničnom postupku.
4. Presudom Vrhovnog suda odbijen je apelantov zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke podnesen protiv navedene presude. U obrazloženju, Vrhovni sud je naveo da nije bilo mogućnosti za drugačije odlučivanje na osnovu Zakona, a ukoliko apelant smatra da njegovo pravo nije zastarjelo prema odredbama ZOO ima mogućnost da podnese tužbu nadležnom parničnom sudu.
5. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), uključujući pravo na suđenje u razumnom roku, prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te ističe da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. U vezi sa apelantovim navodima o kršenju prava na pravično suđenje, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da je osporena odluka donesena u postupku u kojem se Pravobranilaštvo oglasilo nenadležnim za postupanje u konkretnoj pravnoj stvari, tj. u kojem je odlučivano samo o procesnoj dopustivosti apelantovog zahtjeva. S obzirom na to, Ustavni sud ukazuje da se osporenom odlukom nije odlučivalo o apelantovim „građanskim pravima i obavezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti o apelantovom pravu na „imovinu“ u smislu člana
1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Slijedi da su apelantovi navodi u vezi sa povredom prava na pravično suđenje i prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti br. AP-4959/17 od 17. jula 2018. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba).
8. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić