Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-508/23 (D. P.)

Odluka donesena 22. 01. 2026.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-508/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

22. 01. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nußberger i sudije Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 23. januara 2026. godine, u predmetu broj AP-

508/23, rješavajući apelaciju koju je podnio Dane Pašalić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Dane Pašalić protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 11 0 U 025779 20 Uvp od 10. novembra 2022. godine zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Dane Pašalić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čelinca podnio je 30. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 11 0 U 025779 20 Uvp od 10. novembra 2022. godine.

2. Rješenjem Ministarstva pravde Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) od 8. oktobra 2019. godine utvrđeno je da je vještakinja građevinsko-arhitektonske struke S. P. počinila povredu u radu te joj je izrečena pismena opomena. Rješenjem Ministarstva od 13. novembra 2019. godine odbijen je apelantov prigovor podnesen protiv prvostepenog rješenja. Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 3. novembra 2020. godine odbijena je kao neosnovana apelantova tužba podnesena protiv drugostepenog rješenja.

3. Presudom Vrhovnog suda od 10. novembra 2022. godine odbijen je kao neosnovan apelantov zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. Vrhovni sud je u obrazloženju osporene presude naveo da iz stanja spisa proizlazi da je apelant dostavio Ministarstvu primjedbu na rad vještakinje građevinsko-arhitektonske struke S. P. Takođe je naveo da je apelant tražio da se navedena vještakinja zbog nepravilnog rada u parničnom postupku u kojem je apelant stranka razriješi dužnosti poništavanjem rješenja o imenovanju vještaka. U vezi s tim, Vrhovni sud je ukazao da je Ministarstvo utvrdilo da je vještakinja S. P. počinila povredu u radu jer nije dostavila izjašnjenje da li je bila u sukobu interesa u navedenom parničnom postupku, te joj je izrečena pismena opomena, u smislu odredbe člana 17. stav 1. tačka 1. Zakona o vještacima. Pri tome je ukazao da su Ministarstvo i nižestepeni sud pravilno zaključili da je parnični postupak u kojem je apelant stranka još uvijek u toku i da se tek po njegovom okončanju mogu razmatrati apelantovi prigovori koji se odnose na kvalitet i pravilnost vještačenja.

4. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Naročito ističe da organi uprave i sudovi „legalizuju kriminal“ i da su trebali zabraniti vještakinji S. P. daljnji rad zbog izvršenja krivičnog djela.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

6. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost nad pitanjima po ovom Ustavu, koja proističu iz presude svakog suda u Bosni i Hercegovini.

7. Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

8. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je donesena u postupku odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16od 22. marta 2017. godine, dostupne na internet stranici Ustavnog suda www.ustanisud.ba). Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom postupku odlučivalo o odgovornosti vještakinje S. P. za povredu koju je počinila u radu, te da se nije odlučivalo o bilo kakvim apelantovim „građanskim pravima i obavezama“, u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv u konkretnom slučaju, pa slijedi da su apelantovi navodi u vezi s povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. U skladu s navedenim te imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-508/23 (D. P.) | Sudska praksa | Aktio