Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-406/23 (Z. A. i drugi)

Odluka donesena 30. 05. 2024.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Upravni postupak
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Eksproprijacija
  • Upravni spor
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-406/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

30. 05. 2024.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman i Helen Keller i sudije Seada Palavrić, Angelika Nußberger i Ledi Bianku, na sjednici održanoj 30. maja 2024. godine, u predmetu broj AP-406/23, rješavajući apelacije Zorana Atijasa i Mazalte Atijas-Ristić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14 i 47/23), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli Zoran Atijas i Mazalta Atijas-Ristić protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 01 0 U 014397 19 Uvp od 1. decembra 2022.

godine zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

1. Zoran Atijas (u daljnjem tekstu: apelant) iz Republike Srbije podnio je 20. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 01 0 U 014397 19 Uvp od 1. decembra 2022. godine, Presude Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 01 0 U 014397 18 U od 16. jula 2019. godine, Rješenja Federalne uprave za geodetske i imovinskopravne poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) broj 05-31-2-515/18 od 25. oktobra 2018. godine i Rješenja Općinske službe za geodetske i imovinskopravne poslove Općine Sanski Most (u daljnjem tekstu: Općinska služba) broj UP-1-06-31-259/08 od 16. februara 2018. godine. Apelacija je zavedena pod brojem AP-406/23.

2. Mazalta Atijas-Ristić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Republike Srbije podnijela je 20. januara 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 01 0 U 014397 19 Uvp od 1. decembra 2022. godine, Presude Kantonalnog suda broj 01 0 U 014397 18 U od 16. jula 2019. godine, Rješenja Federalne uprave broj 05-31-2-515/18 od 25. oktobra 2018. godine i Rješenja Općinske službe broj UP-1-06-31-259/08 od 16. februara 2018. godine. Apelacija je zavedena pod brojem AP-421/23.

Spajanje predmeta

3. S obzirom na to da su navedenim apelacijama osporene iste odluke, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-406/23.

Činjenice

4. Rješenjem Općinske službe od 16. februara 2018. godine, koje je potvrđeno rješenjem Federalne uprave od 25. oktobra 2018. godine, odbijen je kao neosnovan zahtjev apelanata za deeksproprijaciju nekretnina, pobliže opisanih u izreci prvostepenog rješenja.

5. Presudom Kantonalnog suda od 16. jula 2019. godine odbijena je kao neosnovana tužba apelanata podnesena protiv drugostepenog rješenja.

6. Presudom Vrhovnog suda od 1. decembra 2022. godine odbijen je kao neosnovan zahtjev apelanata za vanredno preispitivanje sudske odluke. U obrazloženju osporene presude Vrhovni sud je naveo da iz stanja spisa proizlazi da je rješenjem prvostepenog organa odbijen zahtjev apelanata za deeksproprijaciju nekretnina budući da u toku postupka nije utvrđeno da je proveden postupak eksproprijacije spornih nekretnina. Pri tome, ukazao je da iz stanja spisa proizlazi da su Arhiv BiH i pravni sljednik Arhiva Bosanske krajine obavijestili prvostepeni organ da ne posjeduju dokumentaciju na osnovu koje je izvršen „prijenos imovine s porodice Atijas na državu“. Također, ukazao je da prvostepeni organ provjerom interne arhive općinskih službi nije pronašao relevantnu dokumentaciju, kao i da je Zemljišnoknjižni ured dostavio negativan odgovor u vezi s historijatom nekretnina. Osim toga, istakao je da je vještak geodetske struke u nalazu i mišljenju naveo da Katastar Općine Sanski Most ne raspolaže dokumentacijom o izvršenoj eksproprijaciji spornih nekretnina. U vezi s tim, Vrhovni sud je naveo da je odredbom člana 34. stav 1. Zakona o eksproprijaciji propisano, između ostalog, da će se pravosnažno rješenje o eksproprijaciji poništiti na zahtjev ranijeg vlasnika eksproprirane nekretnine. Pri tome, ukazao je da apelanti nisu ponudili dokaze da je vođen postupak eksproprijacije ili da postoji pravosnažno rješenje o eksproprijaciji, niti su organi uprave mogli utvrditi na osnovu čega su navedene nekretnine prešle u državno vlasništvo. S obzirom na to, naveo je da su organi uprave i prvostepeni sud pravilno zaključili da je neosnovan zahtjev apelanata za deeksproprijaciju nekretnina.

Apelacioni navodi

7. Apelanti se pozivaju na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelanti, u suštini, ponavljaju navode koje su iznosili i tokom postupka pred organima uprave i redovnim sudovima, te smatraju da su organi uprave trebali detaljno ispitati kretanje prava vlasništva na spornim nekretninama i službenim putem doći do podataka o eksproprijaciji nekretnina. Također smatraju da im pripada naknada za „podržavljenje“ nekretnina, i to prema pravilima postupka eksproprijacije.

8. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

9. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

b)Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

10. Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

(4)Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje prava zaštićenih Ustavom i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

11. Ustavni sud podsjeća da u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta mora utvrditi, između ostalog, i jesu li ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj praksi i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i te povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji s dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Abedin Smajić protiv Bosne i Hercegovine, odluka od 16. januara 2018. godine, predstavka broj 48657/16, tačka 43, Khudunts protiv Azerbejdžana, presuda od 26. februara 2019. godine, tačka 32, te Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-156/05 od 18. maja 2005. godine, tačka 9, dostupna na www.ustavnisud.ba), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, predstavka broj 5503/02, tačka 21, i Dumlu protiv Turske, odluka od 20. aprila 2021. godine, predstavka broj 65159/17, tačka 27), kao i kada se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spasoje Lukić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, odluka o dopustivosti od 18. novembra 2008. godine, predstavka broj 34379/03).

12. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je Vrhovni sud, dovodeći u vezu utvrđeno činjenično stanje s odredbama člana 34. stav 1. Zakona o eksproprijaciji, dao relevantne razloge za svoje odlučenje. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je Vrhovni sud ukazao da u toku postupka nije utvrđena relevantna činjenica, tj. da su sporne nekretnine ranije eksproprirane, slijedom čega je zaključio da je neosnovan zahtjev apelanata za deeksproprijaciju tih nekretnina. Naime, kako to proizlazi iz obrazloženja osporene odluke, apelanti nisu dokazali da je provedena eksproprijacija spornih nekretnina, niti su organi uprave to mogli utvrditi iako su preduzeli određene radnje s ciljem utvrđenja te činjenice. S obzirom na to, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju ništa ne ukazuje da je pravo apelanata na imovinu došlo u pitanje na način koji bi vodio potrebi da Ustavni sud to pravo ispita prema standardima iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, niti su u apelaciji pruženi dokazi iz kojih bi se moglo zaključiti suprotno. Imajući u vidu sve navedeno, zatim konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda te stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata pokreću ustavno pitanje na koje se pozivaju, odnosno ništa što ukazuje na to da imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda koji bi trebalo meritorno ispitati. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ti navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

13. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

14. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-406/23 (Z. A. i drugi) | Sudska praksa | Aktio