Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-5000/22 (J. M. i R. P.).
Odluka donesena 30. 11. 2023.
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-5000/22
Apelacija
Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti
30. 11. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman, Zlatko M. Knežević i Helen Keller i sudije Seada Palavrić, Angelika Nußberger i Ledi Bianku, na sjednici održanoj 30. novembra 2023. godine, u predmetu broj AP-5000/22, rješavajući zahtjev za preispitivanje Jelene Majstorović i Radenka Popovića, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (3) i člana 68 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine − prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14 i 47/23), donio je
RJEŠENjE
Usvaja se zahtjev Jelene Majstorović i Radenka Popovića za preispitivanje Odluke o dopustivosti i meritumu broj AP-5000/22 od 13. jula 2023. godine.
OBRAZLOŽENJE
1. Jelena Majstorović iz Prnjavora i Radenko Popović iz Prijedora (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Aleksandar Jokić, advokat iz Banjaluke, podnijeli su 28. avgusta 2023. godine zahtjev za preispitivanje Odluke o dopustivosti i meritumu broj AP-5000/22 od 13. jula 2023. godine.
2. Ustavni sud je, Odlukom o dopustivosti i meritumu broj AP-5000/22 od 13. jula 2023. godine, djelimično usvojio apelaciju koju su apelanti podnijeli i utvrdio povredu prava na ličnu slobodu i bezbjednost iz člana II/3d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5 stav (4) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) „zbog toga što u postupku određivanja pritvora apelantima, koji je okončan Rješenjem Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 033483 22 K V 2 od 30. decembra 2022. godine, prvostepeno Rješenje Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 033483 22 Krn 5 od 23. decembra 2022. godine nije 'brzo' i bez odlaganja dostavljeno braniocu apelanata, nego tek petog dana od dana donošenja“. Odbio je kao neosnovanu apelaciju koju su apelanti podnijeli „protiv rješenjā Suda Bosne i Hercegovine br. S1 2 K 033483 22 K V 2 od 30. decembra 2022. godine i S1 2 K 033483 22 Krn 5 od 23. decembra 2022. godine“.
3. U obrazloženju navedene odluke, Ustavni sud je u tački 19 (Navodi iz apelacije), u relevantnom dijelu, naveo da su apelanti „zatražili iznos od 1.500 KM za sastavljanje apelacije jer se, kako su naveli, radi o obaveznoj odbrani. U vezi s tim, Ustavni sud je u odluci naveo da podsjeća da prema Pravilima Ustavnog suda nije propisano da apelanti imaju pravo na te troškove“.
4. U zahtjevu za preispitivanje apelanti od Ustavnog suda traže da navedenu odluku „dopuni na dva načina“. Prvo, apelanti ističu da je Ustavni sud propustio da odluči o njihovom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava iz člana 5 Evropske konvencije. U vezi s tim, apelanti traže da Ustavni sud u odjeljku „Navodi iz apelacije“ najprije navede da su u apelaciji tražili novčanu naknadu zbog povrede člana 5 Evropske konvencije, a onda i da odluči o takvom njihovom zahtjevu. Drugo, apelanti traže da Ustavni sud „dopuni“ odluku i u dijelu koji se tiče njihovog zahtjeva za naknadu troškova sastavljanja apelacije. U vezi s tim, apelanti traže da Ustavni sud u odjeljku „Navodi iz apelacije“ navede da su apelanti tražili iznos od 1.500 KM za sastavljanje apelacije, ne samo zato što se radi o obaveznoj odbrani nego i zbog prakse Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Dragan Kovačević protiv Hrvatske (predstavka broj 49281/15).
5. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva, Ustavni sud je pošao od odredbi člana 68 Pravila Ustavnog suda, koje u relevantnom dijelu glase:
Član 68 (1)U slučaju kada se otkrije neka činjenica koja bi po svojoj prirodi mogla odlučno da utiče na ishod spora i koja, kada je odluka bila donesena, nije bila poznata Ustavnom sudu i nije razumno mogla da bude poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, da zatraži od Ustavnog suda preispitivanje te odluke, a najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke.
[…] (3) U zahtjevu treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i podatke potrebne da se pokaže da su ispunjeni uslovi predviđeni u stavu (1) ovoga člana. U prilogu zahtjeva se dostavlja kopija svih dokumenata koji ga potvrđuju. Zahtjev i ta dokumenta se dostavljaju Ustavnom sudu.
[...] (5)Kada izvorno vijeće odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja se razmatra u skladu s pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Ustavnim sudom.
6. S obzirom na to da je odluka Ustavnog suda čije se preispitivanje traži donesena 13. jula 2023. godine, a da je zahtjev za preispitivanje podnesen 28. avgusta 2023. godine, slijedi da je zahtjev za preispitivanje podnesen u roku iz člana 68 stav (1) Pravila Ustavnog suda.
7. Odluke Ustavnog suda su na osnovu člana VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine konačne i obavezujuće. S obzirom na to da zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda dovodi u pitanje konačnost odluke Ustavnog suda, mogućnost preispitivanja tih odluka je, prema članu 68 Pravila Ustavnog suda, izuzetan postupak, pa uslovi za postupak preispitivanja moraju da budu strogo ispitani. U postupku preispitivanja konačne odluke Ustavnog suda, Ustavni sud je ograničen na ispitivanje o tome da li su prima facie činjenice koje su podnesene takve da bi mogle po svojoj prirodi odlučujuće da utiču na ishod spora radi čega se takve činjenice moraju razmatrati u vezi s odlukom Ustavnog suda čije se preispitivanje traži. U vezi s tim, Ustavni sud ističe da sam zahtjev za preispitivanje nije dovoljan da dovede do zaključka da bi činjenice navedene u zahtjevu mogle po svojoj prirodi da odlučujuće utiču na ishod spora. S druge strane, Ustavni sud ne može isključiti mogućnost da bi činjenice o kojima je riječ mogle po svojoj prirodi imati takvo dejstvo. Dakle, Ustavni sud treba da odluči da li činjenice navedene u zahtjevu stvaraju nedoumicu u pogledu zaključaka sadržanih u odluci Ustavnog suda čije se preispitivanje traži.
8. Nakon razmatranja zahtjeva za preispitivanje i izvršenog uvida u apelacioni spis, Ustavni sud zapaža da su tačni navodi apelanata da su u obrascu apelacije, pod tačkom 6 Činjenice naveli da od Ustavnog suda traže da „utvrdi povredu navedenih članova i to 5, 6 i 17 EKLJP, da naloži puštanje apelanata iz pritvora i da zbog navedenih povreda dosudi apelantima novčani iznos od po 1.000 KM. Molimo Ustavni sud da se očituje o ovom zahtjevu“. Takođe, Ustavni sud zapaža da su tačni navodi apelanata da u odluci čije preispitivanje traže, u tački 19 (Navodi iz apelacije) nije navedeno da su apelanti tražili da im Ustavni sud dodijeli novčanu naknadu (pa im ta naknada nije ni određena). Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da činjenica da su apelanti u obrascu apelacije tražili naknadu nematerijalne štete, a da Ustavni sud to nije naveo u odluci pa o tom zahtjevu nije ni odlučio, ima karakter nove činjenice u smislu člana 68 stav (1) Pravila Ustavnog suda, koju Ustavni sud nije imao u vidu prilikom donošenja odluke čije se preispitivanje traži (vidi Ustavni sud, Rješenje broj AP-3554/20 od 7. aprila 2021. godine). Stoga, Ustavni sud smatra da je zahtjev za preispitivanje osnovan u ovom dijelu.
9. S obzirom na to da je zahtjev za preispitivanje osnovan u odnosu na prvi dio zahtjeva (koji se odnosi na naknadu za nematerijalnu štetu), Ustavni sud smatra da nema potrebe da ispituje navode apelanata u odnosu na drugi dio zahtjeva (koji se odnosi na troškove za sastavljanje apelacije).
10. Stoga, polazeći od odredbi člana 68 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić