Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1104/23 (A. P. i drugi)
Odluka donesena 18. 01. 2024.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Izbori
- Kazna
- Nije krivična optužba
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Angelika Nußberger
Citirani propisi
- Izborni zakon Bosne i Hercegovine · čl. 13
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine uvrštavanjem, iza člana 18.9 u glavi 18., sljedeća dva člana koja glase: · čl. 13
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 13
- Zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 13
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 13
- Odluka kojom se proglašava zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 13
- Zakon o dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 13
- Odluka kojom se donosi zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 13
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 58
- Pravilnik o utvrđivanju kvalifikacija i postupku imenovanja članova biračkih odbora
Predmeti (1)
AP-1104/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
18. 01. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman i Helen Keller i sudije Seada Palavrić, Angelika Nußberger i Ledi Bianku, na sjednici održanoj 18. januara 2024. godine, u predmetu broj AP-1104/23, rješavajući apelacije Aleksandra Petrovića i drugih, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18 stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Aleksandar Petrović protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 045095 23 Iž od 24. februara 2023.
godine, Vladimir Ilić protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 045091 23 Iž od 22. februara 2023. godine, Goran Savić protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 045063 23 Iž od 20. februara 2023. godine, Z. P. protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 045108 23 Iž od 24. februara 2023. godine, Ljubiša Damjanović protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 045105 23 Iž od 24. februara 2023.
godine, M. L. protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 045111 23 Iž od 24. februara 2023. godine, Živko Cvijanović protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 045110 23 Iž od 22. februara 2023.
godine, M. Ž. protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 045116 23 Iž od 24. februara 2023. godine, Drago Stjepanović protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 045120 23 od 24. februara 2023.
godine, Saša Stjepanović protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 045113 23 Iž od 23. februara 2023.
godine i Sreten Mitrović protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 045119 23 Iž od 22. februara 2023.
godine zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Aleksandar Petrović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja podnio je 3. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 Iž 045095 23 Iž od 24. februara 2023. godine. Apelant je takođe podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odgodio izvršenje rješenja Centralne izborne komisije BiH (u daljnjem tekstu: CIK) od 2. februara 2023. godine do donošenja odluke o apelaciji. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1104/23.
2. Vladimir Ilić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja podnio je 3. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 045091 23 Iž od 22. februara 2023. godine. Apelant je takođe podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odgodio izvršenje rješenja CIK-a od 2. februara 2023. godine do donošenja odluke o apelaciji. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1105/23.
3. Goran Savić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja podnio je 3. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 045063 23 Iž od 20. februara 2023. godine. Apelant je takođe podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odgodio izvršenje rješenja CIK-a od 2. februara 2023. godine do donošenja odluke o apelaciji. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1106/23.
4. Z. P. (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Doboja podnijela je 13. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 045108 23 Iž od 24. februara 2023. godine. Apelantkinja je takođe podnijela zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odgodio izvršenje rješenja CIK-a od 2. februara 2023. godine do donošenja odluke o apelaciji. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1253/23.
5. Ljubiša Damjanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja podnio je 13. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 045105 23 Iž od 24. februara 2023. godine. Apelant je takođe podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odgodio izvršenje rješenja CIK-a od 2. februara 2023. godine do donošenja odluke o apelaciji. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1254/23.
6. M. L. (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Doboja podnijela je 13. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 045111 23 Iž od 24. februara 2023. godine. Apelantkinja je takođe podnijela zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odgodio izvršenje rješenja CIK-a od 2. februara 2023. godine do donošenja odluke o apelaciji. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1255/23.
7. Živko Cvijanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja podnio je 13. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 045110 23 Iž od 22. februara 2023. godine. Apelant je takođe podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odgodio izvršenje rješenja CIK-a od 2. februara 2023. godine do donošenja odluke o apelaciji. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1256/23.
8. M. Ž. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja podnio je 13. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 045116 23 Iž od 24. februara 2023. godine. Apelant je takođe podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odgodio izvršenje rješenja CIK-a od 2. februara 2023. godine do donošenja odluke o apelaciji. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1257/23.
9. Drago Stjepanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja podnio je 13. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 045120 23 Iž od 24. februara 2023. godine. Apelant je takođe podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odgodio izvršenje rješenja CIK-a od 2. februara 2023. godine do donošenja odluke o apelaciji. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1258/23.
10. Saša Stjepanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja podnio je 13. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 045113 23 Iž od 23. februara 2023. godine. Apelant je takođe podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odgodio izvršenje rješenja CIK-a od 2. februara 2023. godine do donošenja odluke o apelaciji. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1259/23.
11. Sreten Mitrović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Doboja podnio je 13. marta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 045119 23 Iž od 22. februara 2023. godine. Apelant je takođe podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odgodio izvršenje rješenja CIK-a od 2. februara 2023. godine do donošenja odluke o apelaciji. Apelacija je zavedena pod brojem AP-1260/23.
12. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32 stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-1104/23.
Činjenice predmeta
13. Rješenjima CIK-a, navedenim u tačkama od 1 do 11 ove odluke, utvrđeno je da su apelanti kao članovi/predsjednici biračkih odbora odgovorni za nepravilnosti utvrđene na biračkim mjestima na dan održavanja Lokalnih izbora 2020. godine, bliže opisane u izreci rješenja, čime su prekršili odredbe člana 5.7 i 5.13 st. 1) i 2) Izbornog zakona BiH (u daljnjem tekstu: Izborni zakon). Shodno tome, apelantima su navedenim rješenjima izrečene novčane kazne u iznosima do 800 KM, te im je zabranjen rad u organima nadležnim za sprovođenje izbora na period od četiri godine od dana pravosnažnosti tih rješenja.
14. Sud BiH je rješenjima navedenim u tačkama od 1 do 11 ove odluke odbio žalbe koje su apelanti podnijeli protiv tih rješenja CIK-a.
15. Sud BiH je u obrazloženju rješenja, između ostalog, naveo da iz stanja spisa proizlazi da su apelanti tokom održavanja Lokalnih izbora 2020. godine bili članovi/predsjednici biračkih odbora na biračkim mjestima Osnovne izborne jedinice Doboj. Zatim je naveo da je CIK, s ciljem zaštite izbornih prava i utvrđivanja rezultata izbora, donio odluku o poništavanju Lokalnih izbora 2020. godine. Navedena odluka je donesena zbog utvrđenih nepravilnosti, bliže opisanih u obrazloženjima osporenih rješenja, na redovnim biračkim mjestima na kojima su apelanti bili članovi/predsjednici biračkih odbora. Sud BiH je naveo da je odredbom člana 2.20 Izbornog zakona BiH propisano da birački odbor neposredno rukovodi radom biračkog mjesta, obezbjeđuje pravilnost glasanja i evidentira rezultate glasanja. Takođe je naveo da je odredbom člana 15 stav 1) Pravilnika o sprovođenju izbora u BiH propisano da su članovi biračkog odbora odgovorni za zakonitost rada na biračkom mjestu. U vezi s tim, Sud BiH je ukazao da su na svim biračkim mjestima, na kojima su apelanti bili članovi/predsjednici biračkih odbora, utvrđene nepravilnosti u odvijanju izbornog procesa. S obzirom na to, Sud BiH je istakao da je pravilan zaključak CIK-a da su apelanti odgovorni za utvrđene nepravilnosti jer nisu obezbijedili zakonitost rada na biračkim mjestima, odnosno da se izborni proces odvija u skladu s odredbama Izbornog zakona. Pri tome je Sud BiH ukazao da su utvrđene nepravilnosti uticale na mogućnost utvrđivanja rezultata Lokalnih izbora, što je u konačnici dovelo do njihovog poništenja. Sud BiH je takođe ukazao da je, nasuprot navodima apelanata, CIK bio ovlašćen na izricanje konkretnih sankcija apelantima shodno odredbama člana 6.7 stav 1) tačka 1) i 4) Izbornog zakona BiH.
Apelacioni navodi
16. Apelanti smatraju da su im osporenim rješenjima Suda BiH i CIK-a povrijeđeni pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13 Evropske konvencije. Relevantni propisi
17. Izborni zakon Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 48/11 – odluka USBiH, 63/11 – odluka USBiH, 15/12 – rješenje USBiH, 11/13 – rješenje USBiH, 18/13, 7/14, 31/16, 1/17 – odluka USBiH, 54/17 – rješenje USBiH, 41/20, 38/22, 51/22 i 67/22) U konkretnom slučaju primjenjuje se neslužbeni prečišćeni tekst Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 48/11 – odluka USBiH, 63/11 – odluka USBiH, 15/12 – rješenje USBiH, 11/13 – rješenje USBiH, 18/13, 7/14, 31/16, 1/17 – odluka USBiH, 54/17 – rješenje USBiH, 41/20, 38/22 i 51/22) koji je važio u vrijeme donošenja osporenih odluka, a koji u relevantnom dijelu glasi: Član 1.1a tač. 14) i 15) Značenje pojedinih izraza korištenih u ovom zakonu:
14) "Birač" je, u smislu ovog zakona, državljanin Bosne i Hercegovine koji je upisan u Centralni birački spisak.
15) "Glasač" je, u smislu ovog zakona, državljanin Bosne i Hercegovine koji je upisan u Centralni birački spisak i koji je ostvario aktivno biračko pravo.
Član 2.2 stav (1) Član izborne komisije i biračkog odbora je lice sa pravom glasa.
Član 2.4 stav (2) Član biračkog odbora imenuje se za svake izbore.
Član 2.19 st. (3), (8), (9), (10) i (11) Predsjednika i članove biračkog odbora kao i njihove zamjenike imenuje opštinska izborna komisija najkasnije u roku od 30 dana prije dana održavanja izbora.
Politički subjekt u toj izbornoj jedinici koji ima ovjerenu kandidatsku listu ili kandidata za učešće na izborima u skladu s ovim zakonom ima pravo da učestvuje u postupku žrijebanja za dodjelu mjesta u biračkom odboru.
Postupak žrijebanja iz stava (8) ovog člana obavlja općinska izborna komisija u roku koji ne smije biti kraći od 60 dana prije dana održavanja izbora.
Nakon izvršenog žrijebanja, a najkasnije u roku od sedam dana, politički subjekt koji je učestvovao u žrijebanju dostaviće opštinskoj izbornoj komisiji imena kandidata za članove biračkog odbora u kojem su osvojili mjesto putem žrijeba.
Ako politički subjekt ne dostavi imena kandidata za članove biračkog odbora u roku iz stava (10) ovog člana, to će se smatrati odustajanjem od dodijeljenog mjesta u biračkom odboru, ili je broj kandidata za članove biračkog odbora koje je predložila ovjerena politička stranka manji od broja članova biračkog odbora, opštinska izborna komisija samostalno će imenovati članove biračkog odbora, vodeći računa o multietničkom sastavu biračkog odbora, gdje je to moguće.
Član 2.20 Birački odbor neposredno rukovodi radom biračkog mjesta, osigurava pravilnost i tajnost glasanja i evidentira rezultate glasanja na biračkom mjestu.
Predsjednik biračkog odbora osigurava da se proces glasanja na biračkom mjestu odvija nesmetano, u skladu s odredbama poglavlja 5 i 7 ovog zakona. Član 6.7 stav (1) i stav (2) tač. 1. i 4.
Kada odlučuje po službenoj dužnosti ili kada odlučuje o prigovorima i žalbama, Centralna izborna komisija BiH ima ovlaštenja da naredi izbornoj komisiji, Centru za birački spisak, centrima za brojanje ili biračkom odboru da preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti.
Centralna izborna komisija BiH ima ovlaštenja da izrekne sljedeće sankcije:
1. novčanu kaznu koja ne prelazi iznos od 30.000 konvertibilnih maraka;
4. zabranu angažiranja određenog lica za rad na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak, u općinskoj izbornoj komisiji, u centrima za brojanje ili drugoj izbornoj komisiji uspostavljenoj u skladu sa članom 2.21 ovog zakona.
18. Pravilnik o utvrđivanju kvalifikacija i postupku imenovanja članova biračkih odbora („Službeni glasnik BiH“ broj 27/22; u daljnjem tekstu: Pravilnik) u relevantnom dijelu glasi:
Član 10. st. (1) i (13) (Prijedlozi i imenovanja - član 2.19 Izbornog zakona BiH) (1) U biračkim odborima zastupljeni su predstavnici političkih subjekata koji su ovjereni za učešće na izborima u izbornoj jedinici u kojoj se imenuju birački odbori, primjenjujući sistem žrijebanja koji je provela Centralna izborna komisija BiH za pozicije na glasačkom listiću.
(13) Izborna komisija imenuje predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike iz reda članova, odnosno zamjenika članova biračkih odbora, vodeći računa o zastupljenosti političkih subjekata i njihovom dosadašnjem izbornom iskustvu.
19. Prilikom ispitivanja dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18 stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
20. Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost nad pitanjima po ovom Ustavu, koja proističu iz presude svakog suda u Bosni i Hercegovini.
21. Član 18 stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
22. Apelanti smatraju da im je osporenim odlukama (kojima je utvrđeno da su kao članovi/predsjednici biračkih odbora prekršili odredbe Izbornog zakona i izrečene su im novčane kazne u iznosima do 800 KM, te im je zabranjen rad u organima nadležnim za sprovođenje izbora na period od četiri godine) povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Shodno tome, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li se postupak u kojem su donesene osporene odluke odnosio na utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ apelanata ili na „krivičnu optužbu“ protiv njih.
23. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da je osporenim odlukama utvrđena odgovornost apelanata za povrede Izbornog zakona kao članova odnosno predsjednika jednog od organa za sprovođenje izbora – biračkih odbora. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da iz odredbi Izbornog zakona i Pravilnika, koje su citirane u prethodnim tačkama ove odluke pod nazivom „Relevantni propisi“, jasno proizlazi da se članovi biračkih odbora imenuju za svake izbore, i to po pravilu s liste kandidata koje dostavljaju političke stranke, odnosno da su u biračkim odborima zastupljeni upravo kao predstavnici političkih subjekata. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da su Izbornim zakonom, kao zakonom koji utvrđuje principe koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovine, te Pravilnikom propisane obaveze i odgovornosti apelanata, kao i sankcije za kršenje tih obaveza. Imajući u vidu sve navedeno, naročito način izbora članova biračkog odbora i njihov status u izbornom procesu u smislu da predstavljaju predstavnike političkih subjekata, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o „političkim“ pravima i obavezama apelanata. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje na ustaljenu praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) koja podržava stav da se politička prava ne smatraju građanskim pravima. Evropski sud je takav stav usvojio u predmetu Pierre-Bloch protiv Francuske (vidi Pierre-Bloch protiv Francuske, presuda od 21. oktobra 1997. godine, predstavka broj 24194/94, tač. 48–59), koji se u bitnom nije mijenjao ni u novijoj praksi (vidi Karimov protiv Azerbejdžana, presuda od 25. septembra 2014. godine, predstavka broj 12535/06, tačka 53). Ustavni sud, takođe, zapaža da je u svojoj dosadašnjoj praksi usvajao stav da sporovi proizašli iz izbornog procesa ne spadaju pod građanski aspekat člana 6 stav 1 Evropske konvencije (vidi Ustavni sud, mutatis mutandis, Odluka o dopustivosti broj AP-39/19 od 10. septembra 2019. godine, s daljnjim referencama, dostupna na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra da se postupak u kojem su donesene osporene odluke nije ticao utvrđivanja građanskih prava ili obaveza apelanata.
24. Međutim, budući da je apelantima izrečena i novčana kazna, Ustavni sud će ispitati da li se u konkretnom slučaju može reći da se radi o odlučivanju o „krivičnoj optužbi“ u smislu istog člana, te da li su u tom dijelu garancije predviđene navedenim članom primjenjive na konkretan postupak. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već razmatrao slično činjenično i pravno pitanje u predmetima u kojima je apelantima takođe izrečena novčana kazna propisana Izbornim zakonom (vidi Ustavni sud, mutatis mutandis, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP-3804/08 od 15. juna 2010. godine i AP- 4647/20 od 3. marta 2021. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). U navedenim odlukama Ustavni sud je zaključio da se ne radi o djelu koje je krivičnim ili Izbornim zakonom propisano kao krivično djelo (kao ni u konkretnim slučajevima), te da se norma kojom je propisano sankcionisanje odnosi samo na učesnike u izbornom postupku koji je, zbog svog značaja i specifičnosti, regulisan posebnim zakonom. Ustavni sud je u navedenim odlukama takođe zaključio da se, s obzirom na javni interes, ne može reći da se radi o naročito strogim kaznama koje su isključivo novčane. Ustavni sud je imao u vidu da je, prema Izbornom zakonu, svrha propisane kazne regulisanje izbornog postupka i poštovanje pravila u tom postupku i da se odnosi samo na određena lica koja učestvuju u izborima. Stoga je Ustavni sud zaključio da je domašaj ovakve norme ograničenog karaktera i da se u tim slučajevima ne radi o „krivičnoj optužbi“. Imajući u vidu navedenu praksu, kao i okolnosti konkretnih slučajeva u kojima su apelantima kao članovima/predsjednicima biračkih odbora u skladu s odredbama Izbornog zakona izrečene novčane kazne u minimalnim iznosima, Ustavni sud smatra da se ni u konkretnim slučajevima ne radi o „krivičnoj optužbi“ u smislu člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
25. Na osnovu svega navedenog, Ustavni sud zaključuje da se osporenim odlukama nije odlučivalo ni o „građanskim pravima i obavezama“ niti o „krivičnoj optužbi“ protiv apelanata, zbog čega garancije iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije nisu primjenjive na sprovedene postupke. Stoga je apelacija u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.
26. Imajući u vidu da su navodi apelanata o kršenju člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su i navodi apelanata o kršenju prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13 Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi s pravom na pravično suđenje, takođe, ratione materiae inkompatibilni s Ustavom Bosne i Hercegovine.
27. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati zahtjeve apelanata za donošenje privremenih mjera.
28. U skladu s navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18 stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
29. U skladu sa članom VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić