Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3832/22 (Banka Srpske a.d. Banjaluka-u stečaju)

Odluka donesena 28. 04. 2025.

  • Procesna odluka
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3832/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

28. 04. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 28. aprila 2025. godine godine, u predmetu broj AP-

3832/22, rješavajući apelaciju Banke Srpske a.d. Banjaluka-u stečaju, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Banke Srpske a.d. Banjaluka-u stečaju podnesena protiv Rješenja Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 61 0 Ip 011596 22 Pž 2 od 28. aprila 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Banka Srpske a.d. Banjaluka-u stečaju (u daljnjem tekstu: apelantica) koju zastupa Goran Radivojac, advokat iz Banjaluke, podnijela je 10. oktobra 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Višeg privrednog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Viši privredni sud) broj 61 0 Ip 011596 22 Pž 2 od 28. aprila 2022. godine.

2. Rješenjem Okružnog privrednog suda u Istočnom Sarajevu od 16. decembra 2021. godine, koje je potvrđeno rješenjem Višeg privrednog suda od 28. aprila 2022. godine, odbačen je kao nedozvoljen apelantičin prigovor izjavljen protiv zaključka tog suda od 13. oktobra 2021. godine. U obrazloženju osporenog rješenja Viši privredni sud je naveo da su pravni lijekovi u izvršnom postupku prigovor i žalba, te da je u odredbi člana 12. stav 6. Zakona o izvršnom postupku propisano da protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek. S obzirom na to, Viši privredni sud je zaključio da je prvostepeni sud pravilno odbacio kao nedozvoljen apelantičin prigovor u smislu navedene zakonske odredbe.

3. Apelantica se pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

5. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi jasno ukazao da je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv kada se radi o odlučivanju o „građanskim pravima i obavezama“ ili kada je odluka koja je u postupku donesena odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi, Ustavni sud, između ostalih, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da je osporenom odlukom Višeg privrednog suda potvrđeno prvostepeno rješenje kojim je apelantičin prigovor odbačen kao nedozvoljen. Dakle, iz toga slijedi da se u konkretnom slučaju odlučivalo samo o procesnim pitanjima, tj. o procesnoj dopustivosti prigovora koji je apelantica podnijela u konkretnom postupku.

S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije raspravljano o „građanskim pravima ili obavezama“ apelantice u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

6. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv u konkretnom slučaju, pa slijedi da su apelantičini navodi u vezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

7. U skladu sa navedenim, imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3832/22 (Banka Srpske a.d. Banjaluka-u… | Sudska praksa | Aktio