Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3327/23 (S. V. i drugi)

Odluka donesena 23. 01. 2025.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Prava iz radnog odnosa
  • Radni spor
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Seada Palavrić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Angelika Nußberger

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3327/23

Apelacija

Odluka o dopustivosti

23. 01. 2025.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Mirsad Ćeman, Helen Keller, Ledi Bianku i Marin Vukoja, na sjednici održanoj 23. januara 2025. godine, u predmetu broj AP-3327/23, rješavajući apelacije koje su podnijeli Suad Vuk i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Suad Vuk protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 Rs 535747 23 Rev od 4. maja 2023. godine;

Vahid Dorić, Šefija Kovačević, Irhad Suljić i Belma Osmančević protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 Rs 532366 23 Rev od 18. aprila 2023. godine;

Nesib Karišik protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 546669 17 Rsž od 27. juna 2023. godine;

Marinko Knežević protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 539629 23 Rsž 2 od 12. jula 2023. godine;

Adnan Porča protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 557881 18 Rsž od 27. juna 2023. godine;

Sakib Jažić, Enisa Nuhanović, Hamdo Džafo i Murad Krupalija protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 553085 19 Rsž od 27. juna 2023. godine;

Mevludin Kučanin protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 552858 18 Rsž od 26. juna 2023. godine; Safeta Mujezin protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 615388 19 Rsž od 10. jula 2023. godine;

Salaudin Čaušević protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 571253 18 Rsž od 27. juna 2023. godine;

Šemsudin Avdukić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 532354 18 Rsž od 27. juna 2023. godine i

Zahid Lindov protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 547080 18 Rsž od 28. aprila 2023. godine,zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-3327/23

1. Suad Vuk (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 21. jula 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 535747 23 Rev od 4. maja 2023. godine.

2. AP-3333/23

2. Vahid Dorić, Šefija Kovačević, Irhad Suljić i Belma Osmančević (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijeli su 21. jula 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Vrhovnog suda broj 65 0 Rs 532366 23 Rev od 18. aprila 2023. godine.

3. AP-3632/23

3. Nesib Karišik (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 11. avgusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 546669 17 Rsž od 27. juna 2023. godine.

4. AP-3633/23

4. Marinko Knežević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 11. avgusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 539629 23 Rsž 2 od 12. jula 2023. godine.

5. AP-3634/23

5. Adnan Porča (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 11. avgusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 557881 18 Rsž od 27. juna 2023. godine.

6. AP-3635/23

6. Sakib Jažić, Enisa Nuhanović, Hamdo Džafo i Murad Krupalija (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijeli su 11. avgusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 553085 19 Rsž od 27. juna 2023. godine.

7. AP-3636/23

7. Mevludin Kučanin (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 11. avgusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 552858 18 Rsž od 26. juna 2023. godine.

8. AP-3637/23

8. Safeta Mujezin (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnijela je 11. avgusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 615388 19 Rsž od 10. jula 2023. godine.

9. AP-3638/23

9. Salaudin Čaušević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 11. avgusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 571253 18 Rsž od 27. juna 2023. godine.

10. AP-3639/23

10. Šemsudin Avdukić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ilidže, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 11. avgusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 532354 18 Rsž od 27. juna 2023. godine.

11. AP-3640/23

11. Zahid Lindov (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Asif Plećan, advokat iz Sarajeva, podnio je 11. avgusta 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 547080 18 Rsž od 28. aprila 2023. godine.

Spajanje predmeta

12. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-3327/23.

Činjenice

13. U konkretnim slučajevima, obavezan je tuženi (KJKP „Gradski saobraćaj“ d.o.o. Sarajevo) da apelantima, na ime potraživanja iz radnih odnosa, isplati novčane iznose, dok su u preostalom dijelu tužbeni zahtjevi odbijeni, sve preciznije navedeno u izrekama presuda.

Apelacioni navodi

14. U svim navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelanti, u suštini, ponavljaju navode koje su iznosili i tokom postupka pred redovnim sudovima, te smatraju da su redovni sudovi pri donošenju osporenih odluka pogrešno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili relevantne propise.

15. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: b)Ustavni sud takođe ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi: (4)Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje prava zaštićenih Ustavom i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

16. Ustavni sud u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta mora utvrditi, između ostalog, i da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj praksi i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), koju Ustavni sud cijeni prilikom ispitivanja ustavnih prava, apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i te povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji s dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Abedin Smajić protiv Bosne i Hercegovine, odluka od 16. januara 2018. godine, predstavka broj 48657/16, tačka 43, Khudunts protiv Azerbejdžana, presuda od 26. februara 2019. godine, tačka 32, te Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-156/05 od 18. maja 2005. godine, tačka 9, dostupna na www.ustavnisud.ba), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, predstavka broj 5503/02, tačka 21. i Dumlu protiv Turske, odluka od 20. aprila 2021. godine, predstavka broj 65159/17, tačka 27), kao i kada se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spasoje Lukić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, odluka o dopustivosti od 18. novembra 2008. godine, predstavka broj 34379/03).

17. Ustavni sud ukazuje da se navodi o povredi prava na pravično suđenje odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili relevantne propise. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prvenstveno na domaćim organima, naročito sudovima, da rješavaju probleme tumačenja domaćih zakona. Evropski sud ističe da ne treba postupati kao sud „četvrte instance“ te da stoga neće, prema članu 6. stav 1. Evropske konvencije (kojem korespondira član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine) dovoditi u pitanje ocjenu domaćih sudova, osim ako se njihova utvrđenja mogu smatrati proizvoljnim ili „očigledno nerazumnim“ (vidi, Europski sud, Ašćerić protiv Bosne i Hercegovine, odluka od 17. decembra 2019. godine, predstavka broj 52871/13, tačka 23. sa daljnjim referencama). Ovakvu praksu dosljedno slijedi i Ustavni sud u odnosu na odluke redovnih sudova (vidi, između ostalih, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-4033/20 od 22. juna 2022. godine, tač. 42. do 45. sa daljnjim referencama objavljena na www.ustavnisud.ba).

18. Na osnovu činjenica konkretnih predmeta, koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz navoda apelanata, Ustavni sud smatra da su redovni sudovi u obrazloženju osporenih odluka dali relevantne razloge za svoje odlučenje, kako u pogledu utvrđenih činjenica, tako i u pogledu primjene prava, zbog čega se ne može reći da su takva utvrđenja proizvoljna ili očigledno nerazumna. Osim toga, apelanti ne navode, niti Ustavni sud zapaža da je u provedenim postupcima prekršena neka procesna garancija iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije na njihovu štetu. S obzirom na to, Ustavni sud smatra da u odnosu na navedene apelacije ne postoji bilo šta što bi ukazalo na kršenje prava na pravično suđenje. Apelanti su se pozvali i na kršenje prava na imovinu. Međutim, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju ništa ne ukazuje da je njihovo pravo na imovinu došlo u pitanje na način koji bi vodio potrebi da Ustavni sud to pravo posebno ispita prema standardima iz članka 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, niti su u apelacijama pruženi dokazi iz kojih bi se moglo zaključiti suprotno.

19. Osim toga, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već rješavao isto ili slično činjenično i pravno pitanje, te da u vezi s tim takođe nije utvrdio kršenje ustavnih prava (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-563/16 od 10. oktobara 2016. godine, AP-726/17 od 15. juna 2017. godine, AP-

399/18 od 10. aprila 2018. godine, AP-2309/18 od 6. juna 2018. godine i AP-4027/22 od 19. januara 2023. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).

20. Imajući u vidu sve navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

21. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3327/23 (S. V. i drugi) | Sudska praksa | Aktio