Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2939/23 (Turistička zajednica Kantona Sarajevo)
Odluka donesena 15. 12. 2025.
- Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Ledi Bianku, Helen Keller, Marin Vukoja, Larisa Velić, Angelika Nußberger
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2939/23
Apelacija
Odluka o dopustivosti
15. 12. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nussberger i sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić, na sjednici održanoj 15. decembra 2025. godine, u predmetu broj AP-2939/23 , rješavajući apelaciju Turističke zajednice Kantona Sarajevo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 94/14, 47/23 i 41/24), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Turističke zajednice Kantona Sarajevo podnesena protiv Rješenja Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine broj T11 0 KTA 0007379 23 od 17. aprila 2023. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Turistička zajednica Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa ZAK Maida Galijatović, Nerma Bavčić i Lajla Galijatović-Sućeska iz Sarajeva, podnijela je 22. juna 2023. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalno tužilaštvo) broj T11 0 KTA 0007379 23 od 17. aprila 2023. godine.
2. Naredbom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kantonalno tužilaštvo) od 21. jula 2022. godine odlučeno je da se neće provoditi istraga na osnovu apelantičine krivične prijave podnesene protiv više lica, jer iz prijave i pratećih spisa proizlazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo. Rješenjem Kantonalnog tužilaštva od 28. novembra 2022. godine odbijena je kao neosnovana apelantičina pritužba izjavljena protiv navedene naredbe. Osporenim rješenjem Federalnog tužilaštva odbijena je kao neosnovana apelantičina pritužba protiv naredbe i rješenja Kantonalnog tužilaštva.
3. Apelantica se pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Također, apelantica se pozvala i na povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
5. Ustavni sud primjećuje da je apelantica po svojoj strukturi, u poziciji nositelja javne vlasti. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da, prema ustaljenoj praksi Ustavnog suda, državni organi i javna vlast, kao učesnici sudskih postupaka, uživaju garancije prava na pravičan postupak i prava na imovinu iz člana II/3.e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine, ali ne i Evropske konvencije (vidi, Ustavni sud, Odluke o dopustivosti i meritumu br. AP-39/03 od 27. februara 2004. godine, tač. 14. i 15. i AP-
3444/19 od 7. aprila 2021. godine, tačka 28., objavljene na www.ustavnisud.ba). Međutim, primjenljivi standardi su isti.
6. Razmatrajući pitanje da li su u konkretnom slučaju na apelanticu primjenjive garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud zapaža da se postupak u kojem je donijeta osporena odluka, odnosi na „osnovanost krivične optužbe“ protiv trećeg lica, u kojem se apelantica pojavljuje u svojstvu podnosioca krivične prijave. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da, u krivičnim postupcima, član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine garantuje pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se „utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe“, zato što se samo takva osoba može smatrati „žrtvom“ u smislu tog člana. (vidi, Ustavni sud, između ostalih, Odluke o dopustivosti br. AP-19/02od 17. marta 2004. godine, AP-2641/17 od 7. septembra 2017. godine i AP-3809/20 od 12. januara 2021. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Iz navedenog proizlazi da pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne obuhvata pravo na pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da su apelantičini navodi o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
7. Dalje, Ustavni sud ukazuje da se osporenom odlukom nije odlučivalo ni o pravu na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da su apelantičini navodi o kršenju navedenog prava, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman